Novosti

Manjinski zastupnik

Jeckov: Gotovo trećina djece izvrgnuta je nasilju vršnjaka

Kod nas se o vršnjačkom nasilju progovori tek kada pokoji očajni, ali hrabri roditelj javno istupi nakon što mu dijete pretuku vršnjaci u školi ili izvan nje. O tome se inače ne govori dovoljno ili se ne govori uopće, kazala je zastupnica Dragana Jeckov

Large jeckov

Dragana Jeckov (foto Patrik Macek/PIXSELL)

Povodom Svjetskog dana učitelja SDSS-ova saborska zastupnica Dragana Jeckov čestitala je prosvjetnim radnicima njihov dan, rekavši da oni pripremaju mlade za buduća zanimanja i životne pozive. Dodala je da je neizostavna tema kada se govori o školama vršnjačko nasilje koje je široko rasprostranjeno.

- Kod nas se o vršnjačkom nasilju progovori tek kada pokoji očajni, ali hrabri roditelj javno istupi nakon što mu dijete pretuku vršnjaci u školi ili izvan nje. O tome se inače ne govori dovoljno ili se ne govori uopće. Rezultat toga je sve alarmantnija situacija. Tako smo prije nekoliko dana svjedočili slučaju premlaćivanja u Medulinu, kada je liječnička pomoć pružena 11-godišnjem dječaku. Nekoliko dana prije, stariji učenici premlatili su učenika petog razreda u biogradskoj osnovnoj školi. Da stvar bude gora, ravnatelj ove škole nije smatrao potrebnim službeno obavijestiti Ministarstvo znanosti i obrazovanja, iako se sve dogodilo u školskim prostorijama za vrijeme malog odmora. Valjda da ne bi ugrozio svoju ili reputaciju škole - navela je Jeckov.

O trendovima u vršnjačkom nasilju u Hrvatskoj te o učestalosti nasilja govori trogodišnje međunarodno istraživanje u okviru projekta "BECAN– Epidemiološko istraživanje zlostavljanja i zanemarivanja djece". Jeckov je rekla da se u istraživanju pokazalo da nasilno ponašanje jednom mjesečno ili češće doživljava 29,9 posto djece, dok 21,3 posto djece iskazuje da je nasilno prema vršnjacima.

- Također, podaci Ministarstva unutarnjih poslova su u ovom segmentu izrazito zabrinjavajući. U 2021. godine zabilježeno je čak 10 posto više počinitelja vršnjačkog nasilja među maloljetnicima nego 2020. godine. Vidljiv je još jedan zabrinjavajući trend, a to je spuštanje dobne granice u kojoj djeca postaju počinitelji nasilja. Dva su moguća objašnjenja ovakvih trendova: jedno je da broj počinitelja stvarno raste, a drugo da se vršnjačko nasilje samo češće prijavljuje - obrazložila je Jeckov.

Naglasila je da sustav mora pokazati da ima rješenje za nasilan čin kao što je iživljavanje nad vršnjakom koje se snima mobitelom i dalje dijeli okolo.

Spomenula je zastarjeli Protokol o postupanju u slučaju nasilja među djecom i mladima iz 2004. koji regulira postupanje nadležnih institucija, uključujući policiju, odgojno-obrazovne ustanove i centre za socijalnu skrb. Jeckov smatra da je Protokol potrebno revidirati jer je od 2004. do danas, nažalost, došlo do razvoja novih i sofisticiranijih oblika vršnjačkog nasilja, kao što je cyber nasilje.

Napomenula je da nedostaje i sustavno praćenje provedbe preventivnih programa u školama, a ne postoje ni pokazatelji njihove uspješnosti.

- Stručnjaci upozoravaju da se nedovoljno ulaže u edukaciju odgojno-obrazovnih radnika, pa tako većina škola nema dovoljno stručnjaka i to posebno psihologa. U praksi se ne njeguje ni tzv. pristup cijele škole, što podrazumijeva da se dobro mentalno zdravlje učenika, ali i odgojno-obrazovnih radnika, postavi kao prioritet. Činjenica je da je stanje je alarmantno, brojke to pokazuju. Slučajeve prijavljenog nasilja nije dovoljno samo evidentirati nego prevenirati te učiniti konkretne radnje. Potrudimo se da budemo dobri uzori jer su naša djeca produkt nas odraslih - zaključila je Dragana Jeckov.

Svjetski dan učitelja, praznik u čast svih prosvjetnih radnika, od nastavnika predškolskih skupina pa do profesora na sveučilištima, obilježava se 5. oktobra. Ovaj dan proglasio je UNESCO 1994., u spomen na isti datum 1966. godine, kada je u Parizu potpisana Preporuka o statusu učitelja. Na međunarodnoj konferenciji održanoj u Parizu 1966. prvi put nisu bila postavljena samo globalna pitanja obrazovanja već su sudionici kongresa raspravljali i o pravnom statusu onih koji pomažu u stjecanju znanja. U različitim državama pronađena je značajna razlika u socijalnoj i financijskoj situaciji nastavnika, a pojedini govornici tražili su od predstavnika UNESCO-a uklanjanje postojeće diskriminacije. Navedena preporuka bila je prvi međunarodni dokument koji je ukazao na ulogu onih koji rade na polju obrazovanja i njihovu društvenu važnost, navodi se na stranicama Europske komisije.

Kronika

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više