U 2025. godini konzumna jaja pojeftinit će nešto više od 10 posto, ali u odnosu na 2020. godinu poskupila su skoro 74 posto. Povrće će pojeftiniti 0,4 posto, no u odnosu na period od prije četiri godine, cijena mu je otišla gore za čak 53,5 posto.

Navedeni podaci koji ukazuju na beznačajni pad cijena poljoprivrednih proizvoda za iduću godinu i nejasna, a specifična kretanja cijena svih namirnica, dio su projekcije Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Prema njihovim prognozama, očekuje se da će cijene biljnih proizvoda još porasti, a cijene stočnih proizvoda pasti. U usporedbi s prethodnom godinom, očekuje se porast cijena biljnih proizvoda za 4,2 posto. Nazire se pad cijena samo u skupini žitarica. Cijene stoke i stočnih proizvoda mogle bi pasti za 4,1 posto. Općenito, u svim skupinama koje imaju veliki udio u stočarstvu u 2024., u odnosu na 2023., očekuje se pad cijena koji neće biti osobito značajan.

Zabrinjavajuće podatke Državnog zavoda za statistiku komentirala je Dragana Jeckov, SDSS-ova saborska zastupnica, rekavši da su prognoze izračunate na temelju kretanja cijena poljoprivrednih proizvoda prvih devet mjeseci tekuće godine i procjena kretanja cijena za posljednja tri mjeseca 2024.

"Što reći za podatak da će krumpir poskupiti nešto više od 6 posto, a da je u odnosu na 2020. godinu poskupio za skoro zastrašujućih 87 posto. Pritom se očekuje da će cijene gnojiva pasti za 24,5 posto, stočne hrane za 19 posto, sredstava za zaštitu bilja za 6,8 posto te sjemena i sadnog materijala za 7,3 posto. Klub zastupnika SDSS-a je u svom dosadašnjem djelovanju punu pažnju posvetio poljoprivredi i poljoprivrednicima, ne slažući se ponekad sa smjerovima djelovanja javnih i državnih tijela zaduženih za brigu o poljoprivredi. Potencijala imamo za prehraniti 'dvije Hrvatske', čuli smo od ministara poljoprivrede. Ohrabrujuće djeluje, ali hajde, za početak, osigurajte poljoprivrednu proizvodnju i prehranu bar za jednu", poručila je Jeckov.

Prema riječima Tihomira Jaića, predsjednika Udruge poljoprivrednika Hrvatske, veliki su problem u trgovačke marže puno veće nego primjerice, u Sloveniji, pa su shodno tome cijene finalnih poljoprivrednih proizvoda iz Hrvatske, u Sloveniji jeftinije nego kod nas. Poljoprivredni proizvođači imaju iste cijene veleprodaje prema svim kupcima, kako u Hrvatskoj tako i u inozemstvu.

Cijene u maloprodaji su rasle više nego plaće građana pa rapidnim iznosima u dućanima rijetki mogu doskočiti bez većih rupa u novčanicima. A za obilazak i snadbijevanje na tržnicama potreban je još deblji novčanik. Jaić smatra da je rast cijena poljoprivrednih proizvoda na tržnicama rezultat dugoročnog propadanja malih OPG-ova, kao i slabije mogućnosti malih proizvođača da svoju hranu plasiraju na tržnicama.

- OPG-ovci zbog velikih troškova prodaju poljoprivredne proizvode prekupcima koji onda diktiraju cijenu na tržnicama. Ako danas odete na tržnicu Dolac da provjerite koliko prodavača ima svoju proizvodnju, odnosno da prodaju ono što su proizveli, došli biste do zaključka da je preko 50 posto prekupaca, bez obzira što imaju registrirane OPG-e. To se najviše odnosi na prekupce jaja - objasnio je Jaić.

Jedan dio problema povećanja cijena poljoprivrednih proizvoda uzročno-posljedično je povezan s raspolaganjem državnim poljoprivrednim zemljištem. Godinama se u stručnoj javnosti vrte ista pitanja. Kako staviti državno poljoprivredno zemljište u funkciju proizvodnje i proizvoditi dovoljno hrane za vlastite potrebe? Kako uspješnije regulirati raspolaganje zemljištem tako da svaki peti hektar državnog poljoprivrednog zemljišta ne ostane neiskorišten? Kako da bude što manje "crne" poljoprivrede? Predsjednik Udruge poljoprivrednika Hrvatske smatra da državno poljoprivredno zemljište ima ogroman utjecaj na cijene poljoprivrednog zemljišta.

- Pojedine parcele od nekoliko tisuća hektara, velike tvrtke plaćaju i po 70-ak eura po hektaru i imaju pravo na kompletan poticaj po proizvodnoj jedinici. Kod većine OPG-ova situacija je drugačija. Primorani su uzimati parcele od privatnih osoba koje po hektaru plaćaju između 100 i 150 eura. Takvi iznajmljivači zemlje zadržavaju poticaj u velikoj većini, pa obični OPG plaća hektar zemlje i do 300 eura više od velikih tvrtki koje imaju dugogodišnje ugovore s državom. Samim time imaju veće ulazne troškove - objasnio je Jaić.

Za primorsko-goranskog dožupana Petra Mamulu pravo je pitanje zašto nikoga nije briga kako se koristi poljoprivredno zemljište i zašto se pušta da zarasta u korov. Bez obzira da li se radi o privatnom ili državnom, država je ta koja mora upravljati njime, da bude obrađeno i da na njemu raste hrana, tvrdi Mamula, agronom po struci. Problematično je, kaže, i stalno čekanje na nove izmjene i dopune Zakona o poljoprivrednom zemljištu, a stvari se, zapravo, ne miču s mrtve točke. Pored toga, jasno je da kretanje cijena poljoprivrednih proizvoda diktira i uvoz.

- U godinama kada smo se pripremali za članstvo u EU, i kada smo još imali kakve-takve mehanizme da se kao ne-članica zaštitimo od prevelikog uvoza te da ojačamo vlastite kapacitete proizvodnje hrane, mi smo napravili vrlo malo po tom pitanju. Uglavnom smo prepisivali europsko zakonodavstvo, s ciljem da se što prije uđe u Uniju, a malo smo se borili za definiranje specifičnog položaja naše zemlje kao tranzicijskog gospodarstva u odnosu na razvijene zapadnoeuropske ekonomije. Danas imamo goleme površine zemlje zarasle u šikaru na prostorima gdje ljude možete brojati na prste jedne ruke. Hranu proizvode rijetki jer je poljoprivredni sektor prereguliran i uglavnom postavljamo administrativne barijere pred proizvođače hrane, umjesto da razvijamo mehanizme poput zadruga i drugih proizvođačkih organizacija, koje bi mogle olakšati proizvodnju - kazao je dožupan.

- Posljedica ulaska u eurozonu dovela je do drastičnog porasta cijena hrane. Ako nekome nije jasno zašto su sve zemlje EU proizvođači hrane u količinama koje premašuju njihove potrebe i zašto Zajednička poljoprivredna politika čini više od polovice EU proračuna, treba doći kod nas i pogledati što su od te strateške grane učinili bezidejnost, lutanje i fokusiranost na krive teme - zaključio je Petar Mamula.