Pitali smo predstavnike vijeća srpske nacionalne manjine u Istri kako gledaju na njihovu ulogu, s čime su zadovoljni, a s čime nisu?
- Vijeće srpske nacionalne manjine istarske županije u prethodna tri saziva, ostvarilo je osnovnu misiju iz Ustavnog zakona, prije svega kroz subordinaciju sa predstavnicima vlasti u jedinicama lokalne uprave i regionalne samouprave. Svakako, da uvijek ima prostora za više i bolje. Poboljšanje vidimo u mogućnosti da se vijeća na terenu profesionaliziraju tako da se svim vijećima omogući zapošljavanje profesionalnog tajnika i time više da na mogućnosti realiziranja zajedničkih programa na nivou Hrvatske. Jedna od zakonskih pretpostavki koju smo predlagali putem SNV-a u prethodnom sazivu bila je da se vijećima kroz izmjene i dopune Zakona o PDV-u prizna poseban status i oslobađanje od plaćanja. Ovako dobijete proračunska sredstva za godišnje aktivnosti, pa kroz PDV državi vratite 25% tog iznosa’, kazao nam je predsjednik županijskog vijeća srpske nacionalne manjine Pule Milan Rašula.
Kad je riječ o specifičnim problemima s kojima se suočavaju kroz svoje aktivnosti, Miloš Bajić, predsjednik Gradskog vijeća ističe da je zakonska regulativa dobra, ali je treba znati konzumirati. Također ukazuje na potrebu zapošljavanja profesionalaca na svim projektima i aktivnostima koje provode. Bajić izražava zadovoljstvo načinom kako Grad Pula tretira položaj i ulogu manjina.
Vijećima kroz Zakona o pdv-u treba priznati poseban status. Ovako dobijete proračunska sredstva za godišnje aktivnosti, pa kroz pdv državi vratite 25% iznosa – Milan Rašula
- Mi u Puli imamo pravoslavni vjeronauk koji provodimo od septembra 2015. godine, a upravo radimo na projektu uvođenja učenja srpskog jezika i ćiriličnog pisma po C modelu koji bi pokrenuli od školske 2016/2017. godine, dodaje Bajić.
No, kako mlade ljude uključiti u rad vijeća jer čini se, da su u njima većinom stariji ljudi, a ona se poistovjećuju s političkim strankama. Dejan Janković (SDSS), predstavnik mlađe generacije srpske zajednice, vijećnik gradskog vijeća Pule, ali do prošle godine i član VSNM-a Istarske županije i Grada Pule, smatra da uloga vijeća unatrag godinu dana, ne ispunjava svoje nadležnosti, ciljeve i programe potrebne za razvoj i osnaživanje srpske zajednice u Istri.
- Vijeće je tu da štiti srpsku kulturu, jezik, vjeru, tradiciju, običaje, ali i da otvara putove suradnje na svim poljima zajedno s većinskim narodom. Među bombastično najavljivanim programima koje Vijeće povremeno organizira u Gradu Puli praktično nema programa koji bi mogli zadovoljiti Srbe porijeklom iz Hrvatske – niti vijeće raspoznaje njihove potrebe. Bojim se da ovako ustrojeno vijeće nema kapaciteta niti želje da se bavi stvarima zbog kojih su i osnovana, smatra Janković i dodaje ‘Zakon je dobro odredio okvire rada vijeća, međutim Zakon je ranjiv, pogotovo kad se udruže privatni interesi, politička korupcija i želja za zadržavanjem vlasti’. No, usprkos svemu isto tako misli da su Srbi u Istri sačuvali svoje dostojanstvo i da srpska zajednica ima perspektivu u Istri u izgradnji kvalitetnog društva za sve građane.
Predsjednik Županijskog VSNM-a Milan Rašula, ne samo u Istri, već i kao problem Srba na ovim prostorima, vidi asimilaciju.
- S jedne strane ona je uslovljena savremenim tehnološkim procesima i komunikacijama (internet, pametni telefoni, društvene mreže), a s druge strane potiskivanjem iz obrazovnih programa svega što ima prizvuk ‘srpsko’, kaže Rašula. Od lokalne uprave i regionalne samouprave, on očekuje da ih kroz svoje stručne službe i agencije educiraju u povlačenju novca iz EU fondova. A od SNV-a očekuje decentralizaciju i kvalitetniju subordinaciju s vijećima na terenu i da dio sredstava iz državnog proračuna Vlade RH od 7.5 miliona kuna rasporede razmjerno po županijskim vijećima za otvaranje Ureda SNV-a u svakoj županiji. ‘Time ćemo stvoriti uslove za veću uključenost pripadnika/ca srpske manjine u komuniciranju svih problema, ali i stvaranja uslova za uključivanje mladih što je nama u Istri temeljni zadatak u ovom sazivu’, ističe u konačnici Rašula.
U Istri djeluje i Srpsko kulturno društvo Istre Nikola Tesla koje je, kako nam je za rekla zamjenica predsjednika Branka Daić Bursać, osnovala grupa Srba prije deset godina, a s ciljem čuvanja nacionalnog i kulturnog identiteta u Istri.
- U ovoj sredini smo prepoznatljivi kao društvo koje okuplja Srbe, a i sve druge građane koji nam se žele pridružiti i do sada nismo imali nekih specifičnih problema. Tu najprije mislim na nacionalnu pripadnost koja je razlog za loš tretman u nekim drugim županijima, kaže Daić Bursać i nastavlja kako Društvo okuplja pretežno Srbe iz Hrvatske i prilikom odabira imena, ime nikola Tesla nametnulo se samo po sebi jer većina članova je porijeklom iz Like, ističe Daić Bursać.
Ona, također kao i njezini prethodnici s kojima smo razgovarali, naglašava problem uključivanja mladih u rad ne samo vijeća, već i društava u urbanim sredinama gdje Srbi žive.
- Jedan od faktora koji još dodatno otežava napore da se mladi uključe u rad društava je neslaganje unutar različitih organizacija srpske zajednice. Niti Istra nije imuna od toga. Opća društvena klima je dobra. Mi smo dobro prihvaćeni i vrata su nam otvorena. Promjenom vlasti u RH u zadnje vrijeme je došlo do raznih izljeva netolerancije prema Srbima, ali lokalna vlast pravovremeno reagira, jasno se određujući u korist mira i zajedničkog života, kaže Bursać.
