Robert Šveb, kratkotrajni ravnatelj HTV-a 2007. i 2008. godine te jedan od aktualnih kandidata za ravnatelja HRT-a, koji u kuloarima glasi za favorita ministrice kulture Nine Obuljen Koržinek, u zadnjih 20 godina je nekoliko puta javno prozivan za navodne sukobe interesa vezano za poslove koje su firme u njegovom suvlasništvu sklapale s HRT-om. Razvidno je to bilo i tijekom njegova izlaganja na saborskom Odboru za medije minule srijede. Tamo je zastupnicima koji bi trebali predložiti konačnog kandidata za izglasavanje na plenarnoj sjednici, poručio da je od 1993. do 2000. radio na HRT-u i da je "na inicijativu samog HRT-a" osnovao privatnu firmu RO.BA.GO. za skupljanje statističkih podataka i njihovu grafičku prezentaciju. Nešto što se danas zakonski smatra skandaloznim sukobom interesa, tada je, po Švebovim tvrdnjama, bilo zakonito. Njegov ležerni istup o ovoj temi, premda utemeljen na tvrdnjama da je sve bilo po zakonu, po informacijama Novosti dobrano je šokirao dio članova spomenutog Odbora, kao i novinare HTV-a s kojima smo razgovarali.
Švebova tvrtka Mediahub dobila je 2013. i 2014. na javnom natječaju HRT-a dva istovjetna ugovora, u ukupnoj vrijednosti od 100 tisuća eura za "usluge savjetovanja iz područja medijske tehnologije i organizacije"
"Ovakvi odnosi su nas i doveli do današnjeg stanja", rekao nam je jedan novinar, također svjestan spekulacija da je Šveb navodni ministričin kandidat. On sam pred Odborom nije krio višegodišnje poznanstvo s ministricom te je dodao da zadnjih nekoliko godina nisu pričali o HRT-u, nego o nekim drugim temama. Iako je pred Odborom svoje programe predstavljalo 13 kandidata, među kojima se spominje još pokoji favorit, poput bivšeg diplomata i novinara Ive Kujundžića, Šveb je najspominjaniji.
Šveb je prije sedam godina naišao na kritike i zbog druge tvrtke koju je suosnovao. Zaposlenici HTV-a optužili su ga 2014. da je na njih kao privatnik vršio pritiske po pitanju javne nabave. Njegova tvrtka Mediahub dobila je 2013. i 2014. na javnom natječaju dva istovjetna ugovora, u ukupnoj vrijednosti od 100 tisuća eura za "usluge savjetovanja iz područja medijske tehnologije i organizacije". Iz tih sporazuma trebao je proizaći "plan restrukturiranja", izrazito važan dokument koji je imao cilj modernizacije javne televizije. No Večernji list je prije par dana objavio da je došao do interne email prepiske prema kojoj se Šveb bavio i "operativnim poslovima" na HTV-u, koji definitivno nisu spadali u domenu poslova što ih je dobio preko natječaja. Šveb je 2014. godine poslao mail u odjel HRT-ove Nabave u kojem stoji da su tadašnji ravnatelj Goran Radman i on zaključili da se nabava reportažnih kola u iznosu od 34 milijuna kuna uvrsti u rebalans proračuna. Odjel Nabave se, prema pisanju Večernjaka, požalio voditelju poslovanja HRT-a, tražeći od njega izuzimanje Šveba iz buduće korespondencije. Istaknuli su da je on ugovorni dobavljač te da smatraju kako je neprofesionalno da on prenosi zahtjeve ravnatelja, a "posebno da ih upućuje na predmete koji su u postupku javnog nadmetanja". U mailu stoji da bi, po njima, Mediahub trebao ovjeriti izjavu o sukobu interesa kojom će se obvezati da neće pogodovati nijednom dobavljaču savjetovanjem i izvršenjem ugovora o javnoj nabavi. Nabava je stoga poručila da ne može obaviti zadatak koji je "dao Šveb".
No analiza Novosti pokazuje da je iste godine kad se odvijala navedena prepiska, Švebova druga tvrtka, spomenuti, RO.BA.GO., od HRT-a dobila dva posla preko javne nabave u vrijednosti oko tri milijuna kuna. U svibnju 2014. godine s tom Švebovom tvrtkom je potpisan ugovor za "informatičko grafičku potporu programa" u vrijednosti od 2,5 milijuna kuna, a u lipnju iste godine ugovoren "sustav za podnaslove" vrjedniji od 600 tisuća kuna. Sličan posao s HRT-om ista je firma dobila 2012. godine. Nakon što je Mediahub pod navedenim okolnostima i kroz dva ugovora osmislilo plan restrukturiranja, RO.BA.GO. je od 2014. do prošle godine, izuzmu li se 2016. i 2017. godina, redovno dobivao višemilijunske poslove "informatičko grafičke potpore programa" i "interaktivne analize sadržaja". Gotovo u pravilu ova je firma bila jedini takmac na tim natječajima.
I ona reportažna kola iz internih mailova kupljena su 2015. godine. Zamoljen prije par dana da komentira sadržaj ove interne prepiske, Šveb je Večernjem listu odgovorio da mu nisu poznate tvrdnje o pritisku da se nabave kola. "Ali ako postoje, vjerojatno se radi o nekim mojim prijedlozima jer kao vanjski konzultant nisam imao izvršne ovlasti ili utjecaj", poručio je. U isto je vrijeme, podsjetimo opet, firma RO.BA.GO. poslovno surađivala s HRT-om. Cijeli posao s Mediahubom naišao je već tada na propitivanja pojedinih članova Nadzornog odbora iz više razloga. Jedan od njih bila je i činjenica da je nekoliko dana prije nego što je ta firma potpisala prvi posao s HRT-om 2013. za usluge savjetovanja i buduću izradu plana restrukturiranja, zaposlenik Mediahuba Duško Zimonja imenovan ravnateljem tehnologije na HRT-u. Šveb je članovima Odbora minulog tjedna poručio da nikada nije bio u sukobu interesa kada je riječ o privatnim poslovima i javnoj televiziji.
Kujundžić je suosnivač HNiP-a, član njihovog Etičkog foruma i provoditelj smjernica opisanih na njihovim stranicama. Tamo, u etičkim postulatima piše da je najveći problem hrvatskih medija "ideološka propaganda"
Iako je, kako kaže, RO.BA.GO. osnovan "na inicijativu HTV-a", prve priče o sukobu interesa osvanule su kad je Šveb 2007. godine imenovan ravnateljem HTV-a. Večernji list je tada objavio da je upravo ova firma HTV-u prodala višemilijunske licence za emisiju "Uzmi ili ostavi" i kviz "Jedan protiv svih". No on je optužbe o sukobu interesa odbacio, čak i zaprijetio tužbom, tvrdeći da je iz tvrtke vlasnički izašao 2005. te da je HRT potpisao ugovore prije nego što je on postao ravnatelj. Bio je samo zaposlen u toj firmi kad je došlo do prodaje, ali po njegovim tvrdnjama nije sudjelovao u tom poslu. Šveb se u nju vratio na suvlasničku poziciju 2010. godine, nakon čega je preko javnih natječaja RO.BA.GO. obavljao opisane poslove.
Budući da se kandidirao za ravnatelja, nužno je rezimirati i njegov prvi upravljački pokušaj. Švebov kratki ravnateljski posao na HTV-u, koji je trajao svega osam mjeseci, do travnja 2008., imao je dramatične utjecaje na smjer programa. Upravo je Šveb donio odluku da se za urednicu cijelog informativnog programa postavi Hloverku Novak Srzić, koja se trijumfalno vratila s Nove TV, a za direktora Domagoja Burića. Švebova odluka o Novak Srzić donesena je unatoč protivljenju više od polovice novinara informativnog programa. U prevratničkom stilu, kakav nije viđen još od vremena Franje Tuđmana, posmicani su svi niži urednici, osim Branke Kamenski i patera Tončija Trstenjaka. Tako su, zahvaljujući odluci Šveba i ravnatelja HRT-a Vanje Sutlića, u informativu promovirani novi urednici poput Dijane Čuljak Šelebaj, Tončice Čeljuske, Dražena Majića te Siniše Kovačića, koji je 2016. godine postao v. d. ravnatelja. Uredničku poziciju dobio je i Bruno Kovačević, aktualni glavni urednik svih televizijskih programa HTV-a. U samo nekoliko dana od postavljanja Novak Srzić, dva mjeseca uoči parlamentarnih izbora zbog kojih je Ivo Sanader očekivao potpuno pokoravanje medijskog sektora, nova garnitura pogasila je sve iole kritički raspoložene emisije i marginalizirala pripadajuće novinare. Tada je primijećen i još jedan fenomen koji je do danas metastazirao do neslućenih razina: netransparentno izvlačenje enormnih HTV-ovih resursa za vanjsku produkciju i sukobe interesa zbog kojih je, među ostalima, spomenuta Dijana Čuljak Šelebaj završila na sudu.
Sada u priču, na razne načine, ulaze i drugi kandidati za budućeg ravnatelja HRT-a. Dolaskom Siniše Kovačića na čelo HRT-a 2016. promijenjena je cijela urednička garnitura iz premijerskog mandata Zorana Milanovića, a na ta mjesta došli su pojedinci koji su promovirani nakon Švebove odluke da 2007. godine imenuje Hloverku Novak Srzić za glavnu urednicu. Ovaj puta, međutim, objedinjavala ih je organizacija Hrvatski novinari i publicisti (HNiP). Osnovana 2015. godine, okupljala je sam skorup desničarske žurnalističke misli, od Velimira Bujanca do Marka Juriča i Jure Vujića. Našao se u njihovom društvu, i to u jednom od najvažnijih tijela ove organizacije, i Ivo Kujundžić, aktualni kandidat za ravnatelja, nekadašnji ambasador u Makedoniji i prije toga dopisnik Hine.
Kujundžić je suosnivač HNiP-a, član njihovog Etičkog foruma i provoditelj smjernica opisanih na njihovim stranicama. Tamo, u etičkim postulatima piše da je najveći problem hrvatskih medija "ideološka propaganda", odnosno negativni diskurs o nacionalnoj svijesti, tumačenju povijesti, religijskih i vjerskih te drugih tema koje "značajnije određuju konzervativni svjetonazor". U valu smjena 2016., Kujundžić je postao v. d. glavnog urednika međunarodnoga kanala HRT-a Glas Hrvatske. Ističe ga se kao jednog od favorita ne samo zato što navodno ima jedan od najbolje napisanih programa, koji izgleda kao da ga je oblikovao tim ljudi u Ministarstvu kulture i na HTV-u, sve sa statistikama, tablicama i promišljenim strategijama. Šanse mu se prvenstvenog daju jer je navodno odavno u bliskom poznanstvu s ocem premijera Andreja Plenkovića. One su navodno povećane i zbog katastrofalnog nastupa Šveba pred saborskim Odborom. Dođe li pak Kujundžić na poziciju ravnatelja, izvjesno je da će se promovirati HNiP-ovske etičke i ideološke potke te tako oblikovati uredničku garnituru.
Od ostalih kandidata, neobična bi bila konačna nominacija Anje Šovagović Despot. Iako je svojevremeno bila bliska HDZ-u, u izravni konflikt s aktualnom ministricom kulture ušla je kao čelnica Nadzornog odbora HRT-a 2016. godine. Izvješće tadašnjeg NO-a, prepuno ukazivanja na korupciju, netransparentno otkupljivanje nepotrebne vanjske produkcije i potpisivanje izvansudskih nagodbi koje su koncu završile i na DORH-u, nije naišlo na odobrenje ministrice. Radilo se o jednom od najvažnijih dokumenata koji su vezano uz javnu televiziju ikad napisani, zato što je tamo ponuđen presjek svih problema HRT-a. Ispod ideološke kulise, koja oduvijek naginje desno, HRT s 1,3 milijarde kuna godišnjih pristojbi predstavlja plijen raznim privatnim interesima, povezanima s unutarnjim rukovodiocima. Da je prihvaćeno navedeno izvješće, mnogi na HTV-u tvrde kako bi se stanje na televiziji definitivno popravilo i kako vjerojatno ne bi došlo do imenovanja ravnatelja Kazimira Bačića, koji je na koncu uhićen zbog sumnje za korupciju. Umjesto toga, došlo je do smjene Nadzornog odbora.
U istom kontekstu vrijedi spomenuti i kandidata Dražena Miočića, koji je na ovoj televiziji zaposlen od devedesetih. Miočić je, naime, supotpisao !Očitovanja na neutemeljene stavove i objave NO HRT-a nakon provedene revizije! te se tako svrstao na stranu tadašnjeg ravnatelja Siniše Kovačića i posljedično HDZ-a. Poznat je i po tome što je svojevremeno navodno prijetio disciplinskim mjerama novinarima koji u svom radu nisu doprinosili promoviranju službene mitologije Domovinskog rata. Nepoznat je njegov odnos s HDZ-om, ali navedeni podaci uopće nisu loša referenca ako se prethodno spomenuti pojedinci iz nekog razloga pokažu neadekvatnima. Očitovanje protiv NO-a potpisala je i kandidatkinja Sanja Ivančin, koja je smatrala da je revizija napravljena zlonamjerno.
Kandidat Dražen Rajković također je bio član jednog od prijašnjih saziva Nadzornog odbora. S te je pozicije energično i sustavno ukazivao korupciju na HTV-u. U predstavljanju svoga programa pred saborskim Odborom za medije, Rajković je zatražio radikalne promjene. Pri kraju je dometnuo da je dokumentarni program katastrofa i u tom kontekstu spomenuo serijal "NDH". On, naime, smatra da "postoje bolji povjesničari od onih koji su dobili projekt" te da bi on to napravio "uravnoteženije". Opaska o ovoj konkretnoj emisiji evidentni je mig desnici koja bi trebala imenovati budućeg ravnatelja. Zbog toga je sasvim legitimno spomenuti da je Rajković početkom 1990-ih bio u užem uredničkom sastavu fašistoidnog Slobodnog tjednika, i to u razdoblju kad su raspisivane tjeralice za "četnicima" i "KOS-ovcima" u Hrvatskoj. Ova opaska o degutantnoj karijernoj epizodi koja bi ga trebala diskvalificirati od svih javnih dužnosti sasvim je usputna, jednako kao i njegova kandidatura koja nema naročitu šansu.
Za istu poziciju još su se kandidirali bivša šefica radne jedinice Financije Gordana Grandov, koja je optužila tadašnjeg ravnatelja Gorana Radmana za mobing, zatim Josip Krželj koji radi na Radio Splitu, Ivica Zadro, koji je s HTV-a otišao prije nekoliko godina, te Krešimir Ćosić. Među kvalitetnijim kandidatima ponajviše se ističe Dario Špelić, dugogodišnji urednik hvaljenih povijesnih emisija koji je, među ostalim, uredio i serijal "NDH". Aktualni predstavnik radnika u Nadzornom odboru, pred saborskim Odborom iznio je najlucidnija zapažanja o problemima unutar HTV-a i predložio značajnu rekonstrukciju rukovodstva cijele televizije. No, bilo bi pravo čudo da Špelić dobije većinsku potporu.
