Osim samih pripadnika nacionalnih manjina, njihovom (ne)zastupljenošću u televizijskim i radio programima HRT-a nije zadovoljan ni Savjet za nacionalne manjine Vlade RH koji već godinama upozorava na loše stanje u tom segmentu. Iako pripadnika neke od 22 nacionalne manjine u zemlji ima skoro osam posto, minutaža programa HRT-a daleko je od tog postotka. Istina, unazad tri godine postignut je određeni pomak, pa je famozna minutaža od 0,69 posto na svim radio i TV programima i kanalima HRT-a podignuta za skoro jednu trećinu, na oko jedan posto i taj se procent, kako se vidi iz izvještaja koje je Savjetu za nacionalne manjine podnio HRT, uporno drži.
Zbog pandemije, koja traje li ga traje, pa i uz epidemiološke mjere i preporuke, predstavnici HRT-a nisu mogli podnijeti izvještaj na sjednici Savjeta jer se one održavaju telefonskim putem, ali su kao i svaki put uredno podnijeli izvještaj, kako za 2019., tako i za 2020. godinu. Izvještaj navodi da je Hrvatska televizija tokom 2019. objavila 5673 minute i 13 sekundi sadržaja namijenjenog pripadnicima nacionalnih manjina, što je 1,079 posto ukupnog emitiranog programa. To je minimalan porast u odnosu na 2018. godinu, kad je to bilo 1,054 posto. Vidljiva je još uvijek nedovoljna zastupljenost manjina u programima čija obaveza je utvrđena člankom 18. Ustavnog zakona i Ugovorom između Hrvatske radiotelevizije i Vlade Republike Hrvatske za razdoblje od 1. siječnja 2018. do 31. prosinca 2022. godine, dakle u mandatu aktualnog glavnog ravnatelja HRT-a Kazimira Bačića.
Radijski program uglavnom ispunjava programske obveze, dok je televizijski program još uvijek daleko, kaže predsjednik Savjeta za nacionalne manjine Aleksandar Tolnauer
Od ukupne minutaže samo 52 sata, 29 minuta i 54 sekunde čine sadržaji informativnog programa, od kojih na tri dnevnika otpadaju tri sata, 44 minute i 59 sekundi. "Tema dana" nosi 46 minuta i 18 sekundi, a prilozi u Regionalnom dnevniku 40 minuta i 41 sekundu. Najveći dio sadržaja, 37 sati i 33 minute otpada na posebnu manjinsku emisiju "Prizma", dok na "Manjinski mozaik" otpada devet sati, 44 minute i četiri sekunde.
Lani je HRT objavio 5494 minute i 14 sekundi sadržaja namijenjenog pripadnicima nacionalnih manjina, što čini 1,045 posto ukupnog emitiranog sadržaja. U tri dnevnika tako je 213 minuta i 18 sekundi (tri sata, 33 minute i 18 sekundi) posvećeno manjinama, dok je u "Temi dana" vrijeme 54 minute i 11 sekundi, a prilozi u "Regionalnom dnevniku" traju 67 minuta i 18 sekundi. Prizma nosi 30 sati i 38 minuta, a "Manjinski mozaik" šest sati, 19 minuta i 36 sekundi. To je u odnosu na godinu ranije očigledan pad zastupljenosti manjina u emitiranim programima, što je još više doprinijelo ionako nedovoljnoj zastupljenosti manjina u programima.
- Izvještaji pokazuju realno stanje koje je nepovoljno za ostvarivanje prava nacionalnih manjina na pristup javnim medijima, kako zbog nedovoljne minutaže, tako i zbog manjka emisija - ističe predsjednik Savjeta Aleksandar Tolnauer koji priznaje da HRT, pripremajući i podnoseći izvještaje, izvršava pa makar i formalno svoje obaveze.
- Iz izvještaja se vidi i da radijski program uglavnom ispunjava programske obveze, dok je televizijski program još uvijek daleko od adekvatne zastupljenosti nacionalnih manjina u svojem programu - kaže Tolnauer.
Jedna od već uobičajenih primjedbi na podnesene izvještaja jeste da u minutažu predstavljenu u izvještajima ulaze sadržaji koji ni po kakvim kriterijima ne bi trebali biti okarakterizirani kao program namijenjen pripadnicima nacionalnih manjina, kao što su emisije "Nedjeljom u 2", "Romano Bolković – 1 na 1", "Ni da ni ne", "Peti dan" i druge.
Kad su u pitanju HRT-ove manjinske emisije, one iz godine u godinu zadržavaju karakteristiku čistog zadovoljavanja forme. Takav se sadržaj emitira u neatraktivnom terminu za gledatelje, teme su uglavnom svedene na kulturološke fraze i deklarativni prikaz angažiranosti, te izbjegavanje izazovnih i provokativnih pitanja. Promoviranjem uvriježenih stereotipa i marginalnom površnom obradom manjinskih tema, mediji doprinose isključivanju i diskriminaciji manjina u društvu, smatraju u Savjetu.
Nasuprot pohvalama koje su tokom proteklih godina upućivane emisijama "Prizma" i "Manjinski mozaik", jer su njihovi urednice bile otvorene za svaki vid suradnje i zajednički rad na rješavanju problema, vidljivo je opadanje kvaliteta priloga i to zbog manjka novinarskog kadra koji radi u njima i koji je značajno manji nego prije desetak godina.
Obaveza obrade tema o nacionalnim manjinama u programima za opću populaciju, koja stoji i u ugovoru s Vladom RH, u potpunosti je zanemarena. Cilj te obaveze trebao bi biti privlačenje šireg gledateljstva putem odabira atraktivnijeg termina ili emitiranjem manjinskih sadržaja u prime time terminu, ukazuju u Savjetu.
Emisije imaju getoizacijski efekt prezentirajući manjine kao dio paralelnog, a ne zajedničkog društva, zbog čega integrirajući manjinski model u praksi nikad nije zaživio ni kad je u pitanju HRT, ni mediji općenito. S druge strane, mediji koji su specijalizirani za manjine bave se u najvećem dijelu specifičnim problemima i interesima pojedinih manjinskih grupa i obraćaju se gotovo isključivo pripadnicima nacionalnih manjina čime je njihov doseg gledateljstva limitiran. Kad bi se ti mediji pitanjima manjina počeli baviti na širi i inkluzivan način, izbjegavajući stereotipe i površnost, opća mjesta i privid angažiranosti, bili bismo korak naprijed prema istinskom medijskom modelu, a tima i boljoj integraciji i suživotu u društvu. Konačno, istaknut je i govor mržnje na javnom medijskom servisu, ali i na privatnim i lokalnim TV i radio postajama, elektroničkim medijima i portalima, a njega karakterizira kako etnička netrpeljivost, osobito prema pripadnicima romske i srpske nacionalne manjine, tako i povijesni revizionizam.
- Iz svega navedenog Savjet ustrajava na poticanju edukacije uredničkog i novinarskog kadra u cilju objektivnog informiranja i senzibiliziranja javnosti o negativnim posljedicama govora mržnje i širenja stereotipa i predrasuda, ali i poziva na poštivanje Ugovora koji propisuje obvezu informiranja na jezicima nacionalnih manjina i rada na otklanjanju i rješavanju nedostataka - naglašavaju u Savjetu.
Zbog svega navedenog članovi Savjeta na svojoj nedavno održanoj telefonskoj sjednici usvojili su zaključak o "nedovoljnoj zastupljenosti manjina u proizvedenom i emitiranom programu namijenjenom pripadnicima manjina u cjelokupnom programu HRT-a koja je im je zajamčena Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina i Ugovorom između HRT-a i Vlade RH za razdoblje od 1. siječnja 2018. do 31. prosinca 2022."
Utvrdili su i obavezu HRT oko održavanja konzultativnih periodičnih sastanaka članova Savjeta s Ravnateljstvom i Programskim vijećem radi osiguranja kontinuiteta u razmjeni mišljenja o ostvarivanju prava nacionalnih manjina, odnosno o sadržaju i udjelu programa namijenjenih manjinama u cjelokupnom programu, o informiranju na jezicima nacionalnih manjina, o načinu rješavanja problema izostanka edukacije novinarskog kadra koji se bavi manjinskim pitanjima, kao i pitanja zastupljenosti svih manjina u svim programima HRT-a.
