Na predsjedničkim izborima koji su se u nedjelju održali u Kolumbiji nijedan kandidat nije dobio natpolovičnu većinu glasova, pa će se drugi krug održati 19. lipnja. No moguće je da će ta zemlja nakon 50 godina vladavine konzervativne desnice dobiti prvog ljevičarskog predsjednika, bivšeg gerilca Gustava Petra, i prvu ženu Afro-Kolumbijku na mjestu potpredsjednice, okolišnu aktivistkinju Franciju Márquez. Ovi su izbori stoga proglašeni povijesnima, s obzirom na to da je Petro u kampanji najavio značajne promjene postojećeg ekonomskog sustava u cilju smanjenja nejednakosti, siromaštva i nezaposlenosti, ali i zato što su to prvi izbori na kojima se većina birača odvažila glasati za kandidata ljevice u zemlji u kojoj je ljevica desetljećima stigmatizirana i marginalizirana zbog djelovanja ljevičarskih oružanih skupina. Sam Petro u mladosti je 18 mjeseci proveo u zatvoru zbog članstva u gerilskoj skupini M-19, nakon čega je amnestiran. Bio je gradonačelnik Bogote i senator, a prvi se put za predsjednika države kandidirao 2018., kada ga je pobijedio desničarski predsjednik na odlasku, Ivan Duque.
Petro je sada u prvom krugu osvojio jednako glasova kao tada u drugom krugu, oko osam milijuna, odnosno 40,30 posto, dok je drugi kandidat s najviše glasova iznenađenje izbora; građevinski poduzetnik i bivši gradonačelnik Bucaramange Rodolfo Hernández, na drugo je mjesto izbio unatoč nepovoljnim anketama, zahvaljujući antikorupcijskoj retorici iako je sam pod istragom zbog malverzacija s projektima vezanim uz upravljanje otpadom.
Hernándeza su zbog desnopopulističkog stila prozvali "kolumbijskim Trumpom", a taj stil uključuje jednu davnašnju usporedbu samog sebe s Adolfom Hitlerom, šamaranje gradskog vijećnika pred kamerama i najavu uvođenja 90-dnevnog izvanrednog stanja u cilju borbe protiv korupcije. Hernández je osvojio 28,15 posto glasova i time izbacio iz igre kandidata desnog establišmenta Federica Gutiérreza, pa se izborni rezultat tumači kao pokazatelj da su Kolumbijci generalno siti tradicionalne političke klase.
Osim što je jedna od najkonzervativnijih zemalja u Latinskoj Americi, koju je sada zahvatio val ružičaste plime što se po treći put u recentnoj povijesti šiti kontinentom, Kolumbija je trenutno pogođena najvećom inflacijom u posljednja dva desetljeća (9,2 posto), nezaposlenošću od 12 posto i stopom siromaštva od čak 39 posto, zbog čega su tijekom prošle godine izbijali nasilni protesti. Međunarodni Crveni križ lani je objavio da je stopa nasilja u zemlji najveća u posljednjih pet godina, unatoč mirovnom sporazumu koji je vlada 2016. potpisala s ljevičarskom gerilskom skupnom FARC, s obzirom na to da su preostale skupine nastavile s borbama za kontrolu nad teritorijem kojim prolaze rute trgovine drogom.
Petro je obećao provesti poreznu reformu u cilju dodatnog oporezivanja najbogatijih i financiranja socijalnih programa, osnivanje ministarstva jednakosti, energetsku tranziciju, ulaganje u poljoprivredu i 50-postotnu zastupljenost žena u tijelima javne vlasti. Budući da graniči s Venezuelom, iz koje je u Kolumbiju zbog ekonomske i političke krize posljednjih godina došlo dva milijuna ljudi, desnica sada plaši birače da će Petrove reforme dovesti do sličnog ekonomskog kolapsa. Iako je Kolumbija tradicionalno jedna od najvažnijih saveznica SAD-a na kontinentu, Petro je već najavio da će ponovno razmotriti dva najvažnija elementa toga savezništva, takozvani rat protiv droge i trgovinski sporazum.
Iako je Petro favorit, drugi krug izbora prilično je neizvjestan jer se očekuje da će se dio od oko pet milijuna glasova trećeplasiranog Gutiérreza preliti njegovom protukandidatu Hernándezu.
