Intenzivna kampanja krenula je početkom prošle godine, uključila se u nju – pored pripadajućih industrija, prije svih su to informacijsko-komunikacijska i turističko-uslužna – i visoka politika, a sve je ubrzano polovicom 2021. Kada srednjostrujaški medijski stroj započne kao po komandi serijski ponavljati zadane frazeme – jedan takav, u ovom slučaju reprezentativan, glasio je "Zagreb među pet najpoželjnijih gradova na svijetu za digitalne nomade" – tada je jasno da je projekt u operativnoj fazi provedbe. Pa je i nosivi subjekt cijele priče, digitalni nomad, ideološki kreirana i ekonomsko-društvenom kontekstu prilagođena te javnosti isporučena, dopadljiva figura.
Uglavnom mladi, pokretni i prostorno dislocirani ljudi koji posredstvom suvremenih digitalno-tehnoloških oruđa za kreativno-intelektualni rad, za sebe ili poslodavce obavljaju posao na daljinu, postali su tako vrlo atraktivna meta i za neke ovdašnje protagoniste poslovnog svijeta. Osnovana je Hrvatska udruga digitalnih nomada, Turistička zajednica grada Zagreba organizirala je Zagrebački tjedan digitalnih nomada, a u Zadru je s prošlom jeseni otvoreno prvo selo za digitalne nomade, znakovito nazvano "Digital Nomad Valley Zadar". "Dolina" pritom ima jasne, "kalifornijske" konotacije. Pandemija i s njome nastale egzistencijalno-radne okolnosti samo su ubrzale cijeli proces.
Država, odnosno Ministarstvo unutarnjih poslova RH, dala je svoj doprinos na način da je Hrvatska među prvim zemljama koje su zakonski propisale i uredile boravišni status za digitalne nomade. Među navedenim pripadajućim propisima najviše nam pažnju privlači onaj koji se odnosi na minimalno potrebna sredstva za uzdržavanje za vrijeme boravka u RH. Ona nisu mala. Zapravo su prilično visoka, trenutačno iznose skoro 17 tisuća kuna neto mjesečno. Podatak nam se čini indikativnim u kontekstu pokušaja da interpretiramo simboliku lika i djela digitalnog nomada, tog suvremenog radno-životnog junaka, navodno oslobođenog svih stega i zastarjelih ograničenja što ih je klasično radno mjesto analognog svijeta propisivalo i još ga uvijek propisuje.
U bazi je očito ekonomija jako visokih novčanih dometa, nastala napuhavanjima tko zna kakvih sve balona na tržištima financijaliziranog kapitalizma. A tomu je prilagođena i nadgradnja u vidu identitetski oblikovanih središnjih aktera priče: poletni, pametni i kreativni ljudi koji reprezentiraju i suvremeni kult opsesije vječnom mladošću. Proizvodi globalizacije, ljudi neopterećeni porijeklom i korijenima, građani svijeta. Mladi, a pritom sa znanjima i vještinama što im omogućuje zaradu koja ih smješta u barem srednjeklasni registar. Jedinke koje visoko podižu dosegnute ljestvice individualizma. Najčešće su samci s teško zamislivom obiteljskom prtljagom. Sami među ostalima.
