Knjiga ‘Anegdote o književniku Đuri Maričiću’ svojevrsna je autobiografija tog sisačkog književnika, koju je izdao pod pseudonimom Dragan Savić. Urednik i recenzent knjige je banjalučki književnik Ranko Pavlović.
- Dragan Savić je ime koje se pojavljuje u mojim romanima Balkanske trilogije: Dječak sa sunčanih brda, Dječak pod sretnom zvijezdom i Dječakova sretna zvijezda, dok je trenutno u štampariji i roman ‘Rađanje grada’. Svi su ti romani autobiografski, ali i historijski. Prate moj životni put od 1939. godine do današnjih dana, a njima sam nastojao da oslikam i društvene prilike u kojima se odvijao moj život i život familije Savić. Dakle, Dragan Savić moj je najbolji prijatelj, a to sam ustvari ja! Urednik knjige je smatrao da je zgodnije i pametnije da se knjiga objavi pod pseudonimom - objašnjava Maričić.
U anegdotama iz života ovog sisačkog pisca opisane su razne dosjetke, često veoma duhovite, vrckave, iskričave, ali i neprijateljske. Kroz te kratke, zanimljive ‘pričice’ ogleda se ne samo njegov karakter, nego i njegovih učitelja, profesora u srednjoj školi i na fakultetu, književnika, kulturnih radnika, inženjera s kojima je surađivao, kao i raznih poznatih ličnosti s kojima se susretao na pet šahovskih olimpijada na kojima je sudio. Tako, na primjer, opisuje portrete čuvenih svjetskih velemajstora i šahovskih rukovodilaca raznih država, poput sovjetskog komandanta kozmonauta, pukovnika Vitalija Sevastijanova koji je dva puta letio u svemir, a koji je bio i predsjednik sovjetske šahovske federacije.
- Anegdote piše život! Meni se ta kratka duhovita forma književnog stvaralaštva veoma dopada, pa ih sakupljam i rado čitam. Preko njih upoznajem i ličnosti velikih ljudi o kojima su one napisane. Ne mogu reći kada je nastala koja anegdota o meni. Neke su objavljivane i ranije u pojedinim novinama, dok sam neke odmah bilježio na papir, a neke su se slagale u mojoj memoriji sve dok se nije ukazala potreba da bar dio njih istresem u ovu knjigu – kaže Maričić.
Navodi kako je u septembru ove godine iz štampe izašla i knjiga ‘Cvjetna livada djetinjstva’, koju je priredio, a radi se o antologiji poezije za djecu književnika srpske nacionalnosti iz Hrvatske. U štampariji mu je trenutno još jedna knjiga odnosno naučno-istraživački rad po nazivom ‘Bibliografija 1945. - 2005. književnika s područja Siska i Banije’, u kojoj se nalaze i književnici i naučni radnici toga kraja.
Đuro Maričić najavljuje kako se još desetak njegovih knjiga nalazi u kompjuteru, a koje želi objaviti, ali nedostaje mu novca, jer je, kako veli, ‘usamljeni jahač iza kojeg nitko ne stoji’. No, svejedno neumorno radi. Zadnjih osam godina neumorno sjedi za kompjuterom po 16 sati dnevno, bez dana odmora. Nije to lagan tempo niti za mladog čovjeka, a pogotovo za Đuru, koji već broji 80 godina iza sebe, i koji smatra: ‘Rezultat takvog rada mora se vidjeti!’.
