Prošlog tjedna u Albaniji su izbili veliki prosvjedi. Što je dovelo do toga?
Klodiana Rashu, 25-godišnjaka iz predgrađa Tirane, policija je ustrijelila u noći 8. decembra dok se vraćao kući nakon policijskog sata. U službenom izvješću policija je tvrdila da žrtva nije reagirala na naredbu da se zaustavi. Provladini mediji izmislili su priče koje su žrtvu povezivale s kriminalom i mentalnim problemima. Tužiteljstvo nije dokazalo niti jednu od tih tvrdnji. Policajac je odmah uhićen, no ubojstvo je izazvalo mnogo bijesa javnosti. Hiljade mladih izašlo je na ulice tražeći pravdu i ostavku ministra unutarnjih poslova Sandera Lleshaja. Ovo nije prva pretjerana upotreba policijske sile u Albaniji, a pojačala se tijekom pandemije, posebno prema siromašnima, uličnim prodavačima ili romskoj zajednici. Dogodila se eksplozija nezadovoljstva građana bez perspektive, lišenih pristupa javnim službama i prilika za posao u zemlji iz koje svaki drugi čovjek želi otići.
Jesu li ovi događaji nastavak prošlogodišnjih antivladinih prosvjeda?
Raste nezadovoljstvo prema vladi, posebno posljednjih godina zbog povećanja centralizacije vlasti, nezaposlenosti, nefunkcionalnih sudova, diskriminacije siromašnih, pogoršanja medijskih sloboda i korumpiranih javno-privatnih poslova. Prosvjedi se na neki način mogu smatrati nastavkom prethodnih demonstracija, poput studentskih prosvjeda u decembru 2018., oporbenih prosvjeda protiv izborne prevare 2019. i nedavnog prosvjeda protiv rušenja nacionalnog kazališta.
Što očekujete od parlamentarnih izbora predviđenih za april 2021.?
Još uvijek je nejasno kakve su šanse za političke stranke u usponu zbog nove izborne reforme i jakih stranačkih veza s medijima i krupnim poslovima. Sveukupni je osjećaj Albanaca da političke stranke više ne zastupaju njihove interese, već interese oligarha koji se zalažu za nastavak privatizacijskih reformi. Dvije glavne političke stranke, socijalistička premijera Edija Rame i opozicijska Demokratska stranka, smatraju se odgovornima za ekonomsku, socijalnu i ekološku devastaciju zemlje posljednja tri desetljeća. To je rezultiralo službenom stopom depopulacije većom od 13 posto i intenziviranjem sistemskog nasilja. Koliko god da su potrebne, mislim da se nužne promjene neće desiti na sljedećim izborima.
