"Ovo što se događa u Vrginmostu, odnedavno i u Slatini, temeljno je pitanje onoga što se naziva okolišnim rasizmom. Neki ljudi imaju manje prava živjeti svoje živote u dostojanstvu, manje su ljudi ako na njima možemo zaraditi, a istodobno profitirati na okolišu. Ovo je zajednica koja je već bila opterećena ratom, potresom, siromaštvom, različitom marginalizacijom institucija i nestankom privrede. Takve su zajednice na meti, na prvoj crti organiziranog i kriminalnog tzv. biznisa koji iskorištava slabe točke po cijelom svijetu. Ova zajednica je dokazala da se može izdići iz straha i ratne patnje. Pokazala je da može opstati čak i kad mladi odu, da je otvorena svim novim ljudima koji u nju dolaze. To nije zajednica koju će jedna smećarska mafija poraziti", poručila je Marina Škrabalo iz Zaklade Solidarna u četvrtak u Vrginmostu, na prosvjedu protiv zagađivača Phaten Plastic Recycling.
Duže od godinu dana stanovništvo male općine guši se u sagorijevanju plastičnog otpada koje se odvija u neadekvatnim uvjetima, u samom središtu mjesta. Nakon brojnih prijava i molbi, kineskoj firmi konačno je u utorak ukinuta dozvola za gospodarenje otpadom.
S prosvjeda u Vrginmostu (Foto: Sandro Lendler)
Zelena akcija i tamošnja građanska inicijativa “Stop Phaten Plastic Recycling” organizirali su u Gradskom parku u Vrginmostu skup građana kako bi još jednom skrenuli pažnju na ilegalan dovoz plastike i na nasilje koje zagađivač provodi nad lokalnom zajednicom i okolišem. Organizatori su zatražili da se kazne odgovorni za nezakonito postupanje te da se osigura odšteta za zajednicu i okoliš.
Naglasili su traženje pravde za sve koji su izloženi sustavnom zanemarivanju, za radnike i radnice u prljavoj industriji, za ljude koji trpe zagađenje i ozbiljne zdravstvene posljedice, ali i za mlade i buduće generacije.
Maja Turniški iz građanske inicijative je kazala da je Vrginmost točno po mjeri zagađivača koji vole izabrati baš ovakva mjesta za svoje poslove.
- Prošlo je godinu i pol. Tko nas je čuo? Nitko. Jesu li nas čuli? Nisu. Hoće li nas sad čuti? Hoće! Mislili su da neće naići na otpor, ali mi tražimo pravdu i borit ćemo se do kraja. Svašta smo iskusili. Bilo je zastrašivanja, prijetnji, bilo je neugodnih situacija, ali mi se ne damo. Prijavljivali smo ih godinu i pol. Tražimo odgovore. Mi ćemo se ovako organizirati koliko god treba. Saznali smo da i u Slatini postoji problem, podržat ćemo i njih. Dosta je nasilja nad malim ljudima. Mi nećemo stati. Ovaj put nas moraju čuti. Imam poruku za institucije koje su nas godinu i pol ignorirale: dajte nam da dišemo! - kazala je Turniški.
S prosvjeda u Vrginmostu (Foto: Sandro Lendler)
Voditeljica kampanje protiv zagađenja plastikom iz Zelene akcije, Ana-Marija Mileusnić, istaknula je da ljudi stradavaju u cijelom lancu proizvodnje, potrošnje, odlaganja, spaljivanja, recikliranja odnosno topljenja plastike.
- Koja je stvarna cijena recikliranja? Možemo li bez plastike? Industrija nas uvjerava da ne možemo, podvaljuju nam je na svakom koraku. Fantomski pogoni su prava slika pakla, to će vam reći svi radnici koji su bili tamo. Kada ste zadnji put vidjeli proizvod bez plastične ambalaže? Bez toga smo mogli prije 20, 30 godina, dok nije počela pohlepa naftne industrije. Ponuda plastike je puno veća od realne potražnje i puno veća od toga što možemo adekvatno zbrinuti. Tu, u Vrginmostu, svjedočimo problemu koji se vrlo lako mogao spriječiti da su se smanjili potrošnja i proizvodnja, da su sustavi gospodarenja uistinu kružni i uređeni, a ne kao ovo divljaštvo koje vlada u Hrvatskoj i šire. Iz cijele Europe dolaze ostaci plastike koje europske zemlje ne mogu zbrinuti. Sustavno se ignoriraju oni koji su prvi na udaru, Vrginmost i Slatina. Fantomsko recikliranje se događa pod budnim okom svih institucija, Vlade, Državnog inspektorata, DORH-a, USKOK-a, MUP-a – gdje su oni? - pitala je Mileusnić.
S prosvjeda u Vrginmostu (Foto: Sandro Lendler)
U izjavi za Novosti, općinski načelnik Milan Vrga je kazao da je stav općine od prvog dana isti – ne može se raditi protuzakonito.
- Stojimo uz svoje građane. Zakon se mora poštivati, postoje pravila koja se moraju slijediti u toj vrsti proizvodnje. Kad su se građani požalili, općina je prva podnijela zahtjev Državnom inspektoratu. Oni su izišli na teren i napravili zapisnike. Na osnovu tih nepravilnosti, u utorak je ukinuta dozvola i to je predano na DORH i Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije. Vjerujem da će to morati ispoštovati. Ljudi se teško nose s ovim problemom. Svaki dan je drugačiji, nekad je gore, nekad je malo lakše s tim smradom, ovisi od pritiska, da li je oblačno, vjetrovito. Sve zavisi od vremenskih uvjeta - objasnio je Vrga.
