Bivši ministar zdravstva Vili Beroš u ponedjeljak je pušten iz istražnog zatvora u Remetincu, gdje je proveo tek deset dana, čekajući da USKOK ispita sve svjedoke na koje je mogao utjecati. Pred okupljene je novinare izašao pod rukom stišćući knjigu "Faktologija: deset razloga zašto pogrešno vidimo svijet i zašto je sve mnogo bolje nego što mislimo", a na pitanje kakva je to knjiga odgovorio je s ogorčenjem, držeći se kao propovjednik razočaran u svoju sljedbu. "Knjiga govori o medijskoj percepciji stvarnosti. Govori o globaliziranju određenih ideja i jednostranom izvještavanju. Svima bih preporučio da je pročitate. Dvaput sam je pročitao", poručio je.
"Faktologija", međutim, nije mediološko djelo koje ima smisla poturiti novinarima, nego blockbuster neoliberalne optimologije (prominentni autori se često nazivaju novim optimistima, odatle kovanica, op. a.), učenja da je kapitalistički svijet mnogo bolji nego što ga pristrani kritičari, obično lijevi, vide. Autor knjige je Hans Rosling, pokojni švedski liječnik, statističar, suradnik Instituta Karolinska i selebriti TED-konferencija, a knjiga je postala bestseler nakon što je 2018. godine opčinila Billa Gatesa i postala glavni hit na Amazonu. Optimolozi vjeru u kapitalizam pokušavaju širiti odabranim činjenicama o situaciji danas i u 19. stoljeću, a koje dokazuju progresivnu narav sistema – npr. o očekivanom životnom vijeku, siromaštvu, dojenačkoj smrtnosti, zaraznim bolestima, broju spašenih ugroženih životinjskih vrsta itd. – što baš i nije neki pothvat, prvenstveno zato što je sve to metodološki i činjenično potpuno neuvjerljivo, a etički problematično na više razina. Rosling npr. smatra da smo psihološki determinirani za katastrofične procjene, a podatak o 4,2 milijuna umrlih beba u 2017. godini naziva "predivno malenim" u usporedbi sa stanjem 1950. godine.
Prilikom raspisivanja natječaja, tadašnji ravnatelj KBC-a Osijek Željko Zubčić u lipu je procijenio vrijednost nabave i potpisao da će ponuditelji 90 od sto bodova dobiti na cijenu, a deset na rok isporuke (!). Sredstva za ovu nabavu planirana su u Državnom proračunu, što govori da je Beroš za ovo tražio novac iz riznice još pretprošle godine
Teško je racionalno objasniti relaksirajuće djelovanje knjige koja hvali rezultate kapitalizma na čovjeka u čijem je padu upravo kapitalizam igrao ulogu, ali se može zamisliti da je u razularenom pandemijskom HDZ-ovom trošenju zdravstvenog novca riječ "progres" akterima pružala osjećaj sigurnosti i važnosti. U novi se optimizam, naime, savršeno uklapa ideja da je šteta od pritiska koji tehnološke kompanije i trgovci opremom i lijekovima stvaraju na ključne ljude u sistemima javnog zdravstva – s isključivim ciljem da prodaju što više svojih proizvoda – nadoknadiva time što će npr. osiguranici Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) na raspolaganju imati najskuplju robotsku opremu. Osjećaj mesijanstva ne kvari ni činjenica da se robotska tehnologija nekontrolirano nabavlja u sistemu u kojem je i standardna medicinska tehnologija skoro nedostupna.
I to je najbitniji dio problema koji se pritajio među pikanterijama o EPPO-ovoj istrazi kriminalne veze Hrvoja Petrača i nekih od najutjecajnijih ljudi hrvatskog zdravstva – pitanje kako se donose odluke o potrošnji zdravstvenog proračuna.
U slučaju robotski potpomognute kirurgije treba krenuti od toga da je struka podijeljena između stava da ona jamči manje komplikacije i bolje dugoročne ishode u liječenju bolesti – posebno u liječenju raka prostate – i stava da ne postoje medicinski uvjerljivi argumenti za potrošnju enormnih resursa na kupnju ove opreme. Neovisno o tome što upotreba medicinske robotike još uvijek otvara brojne ekonomske i etičke dvojbe, tržište raste prosječno 15 posto godišnje otkad je robotski sistem Da Vinci 2000. godine dobio odobrenje američke Agencije za hranu i lijekove (FDA). Prihodi tvrtke Intuitive Surgical koja je proizvela prvi aparat koji je odobrila FDA u prošloj su godini skočili na 7,2 milijardi dolara.
U časopisu "Journal of Ethics" Američke medicinske udruge (American Medical Association, AMA) analitičar zdravstvenih politika Jake Young analizira rast tržišta medicinske robotike i prognozira da će do 2023. godine doseći 26,8 milijardi dolara, iako je cijena nabave i održavanja "velika tema". "Pored toga, podaci iz usporedbe dugoročnog preživljavanja nakon robotski potpomognute kirurgije i tradicionalne kirurgije još nisu jednoznačni, pa je FDA 2019. godine upozorila da pacijenti i liječnici trebaju biti svjesni te činjenice i raspraviti nedostatak dokaza o sigurnosti i koristi robotski potpomognute kirurgije u onkologiji", kaže Young.
Odluka ravnatelja Željka Zubčića iz koje se vidi da je vrijednost nabave procijenjena u cent (Foto: Novosti)
To ne znači da nabavu i upotrebu robotike u hrvatskom zdravstvu treba a priori proglasiti viškom – mnogi stručni radovi govore u prilog nabave – nego da uređeni sistem ima vidljive procedure odlučivanja o potrošnji u zdravstvu, koje uključuju izradu ozbiljnih analiza razloga i projiciranih ishoda svakog troška. Medicinska robotika, zbog skupoće i cost-benefit nejasnoća posebno osjetljiva stavka, nalazi se u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti 2021. – 2026. (NPOO) financiranom sredstvima EU-a, ali joj nije posvećena niti jedna cijela rečenica. U prezentaciji NPOO-a za zdravstvo nabavi robotske kirurgije za KBC Split posvećena je tek jedna dugačka fraza. "Kroz ulaganje će se podići kvaliteta i dostupnost zdravstvene zaštite, digitalizirati zdravstvene usluge i procesi, osigurati transparentnost u pružanju zdravstvene usluge, optimizirati resursi bolničkog sustava, te osigurati buduća financijska stabilnost", stoji u prezentaciji Ministarstva zdravstva.
Kada činjenicu da ne postoji nijedan suvisao dokument o tome zašto hrvatskom zdravstvu trebaju robotski uređaji i koliko njih, koji se ishodi očekuju i kako će se oni pratiti, pomnožimo sa svim javnim nabavama u zdravstvu, od magnetnih rezonanci, PET CT-ova, običnih CT-ova, UZV-ova, lijekova itd., imamo sliku zdravstva iz kojeg godišnje nekontrolirano cure stotine milijuna eura i objašnjenje kako je užasan kriminal za koji su osumnjičeni Beroš i kompanija uopće bio moguć.
O trošenju budžeta na tehnologiju za hrvatske bolnice diskrecijskim pravom odlučuju šefovi odjela ili bolnica (iznimno rijetko povjerenstva), udruženi s vrhom zdravstvene administracije i predstavnicima industrije, koji primjenjuju metode "odobrovoljavanja" da bi njihovi proizvodi dobili porciju javnog budžeta. Tako korupcija u zdravstvu funkcionira svugdje u svijetu, s time da je na periferiji kapitalizma još brutalnija, otvorenija i slobodnija od bilo kakvih mehanizama zaštite.
Tvrdnje Goranka Fižulića da su čudna događanja oko konkretne nabave robotske tehnologije trebali uočiti SOA i Banski dvori neobična je jer ju je napisao bivši ministar gospodarstva, od kojeg bi se moglo očekivati da zna da se kompletna javna nabava u zdravstvu odvija u de facto privatiziranim procedurama i da se ni SOA ni Banski dvori time nikada ne bave. Međutim, čak je i njegova naivnost dokaz da se sve odvija u privatiziranim procedurama, unutar bazena zdravstvene administracije.
Prema Odluci o sustavu upravljanja i praćenju provedbe aktivnosti u okviru NPOO-a 2021. – 2026., na čelu praćenja tih aktivnosti je premijer Plenković, zbog čega se odmah trebao očitovati o Splitu koji je robotski sistem kupio EU sredstvima
Koju je štetu to napravilo u konkretnom slučaju nabava robotskih sistema, zbog kojih je pao bivši ministar zdravstva, a EPPO-a tvrdi da je njega i još dvojicu poznatih liječnika kupio kriminalni milje, Novosti su pokušale rekonstruirati uz pomoć javno dostupne dokumentacije koja uključuje i nabavu u KBC-u Zagreb.
U najvećoj nacionalnoj bolnici, koja je nekim čudom izostavljena iz ovog skandala, prošle su godine u planu nabave imali nadogradnju postojećeg robotskog sistema Senhance za skoro pola milijuna eura i višenamjenski sistem za robotsku kirurgiju za 3.810.000,00 eura plus PDV, no rezultati još nisu objavljeni u predmetima nabave pa se ne može točno rekonstruirati o čemu je riječ. No, znamo da je u svibnju 2019. na Klinici za urologiju KBC-a Zagreb predstavljen prvi robotski sustav Senhance talijanskog proizvođača TransEnterix Italia vrijedan dva milijuna eura, a da je pet godina kasnije kupljen i čuveni Da Vinci, vrijedan gotovo 4,3 milijuna eura i smješten u Centru za robotsku medicinu KBC-a Zagreb. Predviđa se da će uz pomoć novog uređaja biti izvedeno 300 operacija prostate na godinu, 200 operacija bubrega, 300 abdominalnih operacija i 200 ginekoloških, pa se postavlja pitanje zašto jedna bolnica ima čak dva robota za operacije prostate, a do predmeta nabave neće biti jasna ni struktura ni visina cijene.
Prema svim relevantnim izvorima, robotski sistem Da Vinci košta od 0,5 do 2,5 milijuna dolara (dva je prosjek), dok na stavku održavanja ide još 200 tisuća dolara, zbog čega zaista treba vidjeti kako je i zašto potrošeno gotovo 4,3 milijuna eura.
Nakon što smo u prošlogodišnjim predmetima nabave za Rebro otkrili nabavu sistema za neuronavigaciju za potrebe neurokirurgije po cijeni od 318.500 eura, od bolnice smo tražili da predoče analizu temeljem koje je KBC Zagreb samo u prošloj godini nabavljao čak tri iznimno skupa robotska sustava, a odgovor još čekamo.
U nabavi u bolnicama KBC Sestre milosrdnice, KBC Osijek i u Klinici za dječje bolesti Zagreb u kojima su se, po USKOK-u, postupci nabave robotskih mikroskopa odvijali tako da je Beroš organizirao posao i osigurao novac za nabavu aparata, dr. Krešimir Rotim sačinio medicinsku dokumentaciju po mjeri tvrtke Medical Innovation Solutions (MIS), a direktor Saša Pozder podmićivao obojicu da bi prodao svoje mikroskope po trostruko većoj cijeni od nabavne, vidi se različita izvedba korupcijske akcije. Stanje vidljivo u natječajnoj dokumentaciji iz tri bolnice ne uklapa se u činjenični opis kaznenog djela za koje USKOK tereti Rotima u odnosu na sve tri bolnice. U KBC-u Osijek, naime, za razliku od KBC-a Sestre milosrdnice i bolnice u Klaićevoj, uopće nisu namještali tehničke karakteristike uređaja, a natječaj je otvoren još u aprilu 2022., najmanje godinu dana prije natječaja u Zagrebu. Prilikom raspisivanja natječaja, tadašnji ravnatelj Željko Zubčić u lipu je procijenio vrijednost nabave (2,8 milijuna kuna bez PDV-a) i potpisao da će ponuditelji 90 od sto bodova dobiti na cijenu, a deset na rok isporuke (!). Financijska sredstva za ovu nabavu planirana su u Državnom proračunu, što govori da je Beroš za ovo tražio novac iz riznice još pretprošle godine.
(Foto: Novosti)
Klaićeva je natječaj raspisala lani u maju, na ukupnu procijenjenu vrijednost 390.000,00 eura bez PDV-a, što je točna cijena kupljenog aparata od 487.500 eura. Cijena je nosila pedeset od sto bodova, a ostalo je natječajna dokumentacija koju je očito zadovoljavao samo MIS.
U KBC-u Split, koji je u srpnju 2024. godine novcem EU-a kupio sistem robotske kirurgije od tvrtki Sanyko i Dogan Septem sporna je cijena od 5.688.667,63 eura, što je 1,3 milijuna eura više od Da Vincija u KBC-u Zagreb. Tvrtka Dogan Septem je, usput, javnosti poznata po tome što je sin direktorice 2021. na sudu priznao da je vlasniku tvrtke Medicom, konkurentu na natječajima, zapalio dva automobila za osvetu što su se legalno žalili Komisiji za kontrolu postupaka javne nabave. I tada se javnost pitala kako je to moguće.
Dakle, u ovom slučaju treba preispitati brojne okolnosti koje nisu obuhvaćene istragama EPPO-a i USKOK-a. U tom kontekst, krajnje je problematična najava premijera Andreja Plenkovića da će se ispitati sva javna nabava u zdravstvu koja je išla izvan plana nabave. Naime, upravo je on prema Odluci o sustavu upravljanja i praćenju provedbe aktivnosti u okviru NPOO-a 2021. – 2026. na čelu praćenja tih aktivnosti, zbog čega se odmah trebao očitovati o Splitu koji je robotski sistem kupio EU sredstvima. Pored toga, premijerove izjave krivo navode buduću ministricu zdravstva Irenu Hrstić isključivo prema nabavama koje nisu bile u planu. Njezin će integritet stoga biti testiran u svega nekoliko idućih dana, upravo na tome hoće li se držati Plenkovićevih političkih dekreta ili će korupciji u zdravstvu pristupiti s razumijevanjem da je istraga otkrila samo dio ovog groznog slučaja. Njezina prva pamtljiva izjava, da bi je na korupciju naveo samo tumor frontalne regije u mozgu, ne zvuči obećavajuće.
Od pomoći neće biti ni odluka glavnog državnog odvjetnika Ivana Turudića o širenju istrage nakon preuzimanja predmeta od EPPO-a, iako se ona s nestrpljenjem čeka. Nakon prvih žestokih reakcija EPPO-a kojemu je Turudić oteo ovaj predmet da bi umanjio krimen HDZ-ovih ljudi, europski su se tužitelji neočekivano mlako povukli iz ove bitke, odmah nakon prijetnje istragom o curenju sadržaja WhatsApp komunikacije. Europska javna tužiteljica Laura Kövesi požalila se Europskoj komisiji na "sustavne izazove Hrvatske u održavanju vladavine prava", no očekivanja od Komisije ubrzo su se pokazala naivnim – pismo tužiteljice još "analiziraju" i ne treba sumnjati da će to potrajati.
Ako je, dakle, nakon svega moguće da se armirana sprega između HDZ-a i šefa Državnog odvjetništva još jednom nađe na skliskom terenu, onda je to trenutak u kojem će Turudić objaviti priznaje li kriminalnu ulogu Hrvoja Petrača, kojeg je EPPO označio kao mogućeg šefa zločinačke organizacije u istrazi o nabavi preplaćenih mikroskopa, dok ga USKOK u prvom rješenju ne spominje. Također se mora očitovati o tome jesu li EPPO-ovi dokazi da je Beroš primio mito uvjerljivi ili će ostati na svojoj apsurdnoj tezi da je bivši ministar zdravstva bez ikakvog osobnog interesa namjestio da MIS hrvatskim bolnicama proda tri puta preplaćene uređaje.
Nažalost, što god odlučio, ne riskira svoj i Plenkovićev položaj, betoniran obostranom spregom. Činjenica je i da njegova odluka neće puno utjecati na rasplitanje sistemske korupcije u ovom slučaju, u što treba uključiti ravnatelje bolnica, ali i problem korupcije kao model upravljanja javnim zdravstvom, što prevazilazi USKOK-ovu nadležnost i pada na teret svih zdravstvenih administracija. Drugim riječima, na teret lisice u kokošinjcu.
