Početkom listopada splitske su ulice, zahvaljujući festivalu Split Calling, postale pozornica za Cirkus Kolektiv, organizaciju koja godinama redefinira prostor suvremene cirkuske umjetnosti u Hrvatskoj. Predvođen umjetničkim suvoditeljicama Dorom Komendom i Antoniom Cvitan Vuletić, Cirkus Kolektiv sustavno gradi platformu koja, ne samo da obogaćuje kulturnu scenu Splita, već i postavlja temelje za dublji dijalog o ulozi cirkusa u društvenom i umjetničkom kontekstu.
Kako nam govori Dora Komenda, sama udruga Cirkus Kolektiv postoji od 2002. godine. Bilo je to doba kada su razne inicijative naseljavale Dom mladih u Splitu, a tada su inicijatori bili neki drugi ljudi koji su htjeli ponuditi alternativu tadašnjoj dosta sumornoj situaciji u gradu, barem što se tiče sadržaja za mlade. Komenda i Cvitan Vuletić na neki su način druga generacija ovog pokreta – rekreativno su se počele baviti cirkusom 2014. i 2015. godine, a organizacijom prvih programa 2017.
- Imale smo sreću da se u tom trenutku spojila grupa od šest cura u uvjetima velike slobode rada i stvaranja, prostora s ogromnim potencijalom u kombinaciji s neograničenom energijom i entuzijazmom koju samo osobe u ranim dvadesetima imaju – priča nam Komenda.
- Velika podrška nam je bila i činjenica da je kolegica iz udruge Room 100 malo ranije pokrenula svoj program u Hali 100, pa smo imali motivaciju i neku vrstu potvrde da to što radimo ima smisla i da radimo na nečemu bitnijem od samo naših interesa. Prvih 14.000 kuna koje smo dobili od Ministarstva kulture bilo je dovoljno da zapalimo iskru. Nastavili smo na tom valu entuzijazma praktički do danas – prisjeća se Cvitan Vuletić.
Izvedbe su dostupne svima
Program Cirkus Kolektiva danas se, osim distribucijom i produkcijom s ciljem razvoja suvremene cirkuske umjetnosti, bavi i edukacijom. Cijele se godine održava edukacija u cirkuskim vještinama za djecu i odrasle, tu su i masterclassovi, kao i ljetni cirkuski kamp za djecu. S obzirom na to da su i Komenda i Cvitan Vuletić po struci arhitektice, posebno su se usredotočile na važnost prostora, a time i na festival suvremenog cirkusa i umjetnosti na otvorenom, Split Calling. Taj je festival, kako nam govori Komenda, malo više odjeknuo jer se odvija u javnom prostoru, i to ne u bilo kojem nego u samom centru Splita koji je vrlo specifičan po svom značaju, ali i transformaciji.
- Prema našem iskustvu, javni prostori su dostupni za ove inicijative od strane gradske uprave, ali su reakcije javnosti jako šarolike. Nedavno smo održali drugo izdanje Festivala Split Calling, koji smještamo u specifični kontekst centra grada u kojem već postoji sudar svjetova - beskrajne gomile turističkih grupa u sprezi s lokalcima koji ih zaobilaze, vole njihove novce, ali istovremeno i mrze činjenicu da su tu i okupiraju prostor. U takvom kontekstu turisti su oduševljeni, a lokalci frustrirani, ljuti, živčani, i to im je samo još jedno smetalo na putu do obavljanja dominantno konobarskih i iznajmljivačkih poslova. Naravno, postoje i oni koji su oduševljeni – priča nam Komenda.
Ideja im je bila istražiti novi identitet i umjetnički potencijal tog mjesta, umjesto da bude obilježeno samo turizmom i s njim povezanim konzumerizmom. Izvedbom u javnom prostoru također poručuju da je to umjetnost koja je dostupna svima.
- Izvedbe u javnom prostoru okupljaju ljude različitih dobnih skupina, interesa, podrijetla, ekonomskih statusa, što je uvijek za nas nevjerojatan bazen za istraživanje reakcija publike na rad. To nam omogućuje i da istražujemo kako naše umjetničke vizije rezoniraju s različitim ljudima i isprovociramo razgovore i reakcije na teme koje su nam važne, a da ne ukazujemo direktno na to, nego da djelujemo po tom pitanju – objašnjava Cvitan Vuletić.
Festival Split Calling
Komenda dodaje kako je cirkus neizostavno politički nabijen jer je ulica politički prostor i jer se radi o marginaliziranoj grani umjetnosti. Što se tiče financiranja, donedavno su se gubili po kategorijama “nove i inovativne umjetničke prakse”, što je za njih zapravo bio sinonim za kategoriju u koju idu svi koji još nemaju svoje definirano mjesto. Međutim, financiranje kreće nabolje zbog intenzivnog zagovaranja koje provodi relativno nova strukovna udruga, Društvo umjetnika suvremenog cirkusa. Sada postoji kategorija financiranja pri Ministarstvu kulture i medija “suvremeni cirkus” koja stoji uz kategoriju suvremeni ples i izvedbene umjetnosti. Ipak, jedan od većih problema je nepostojanje institucionalne podrške na lokalnoj razini, jer u konačnici bez mogućnosti stvaranja uvjeta za radna mjesta, gube ljude koji im stvaraju program, a ne mogu živjeti isključivo od entuzijazma.
Isto tako, lokalna zajednica još uvijek u potpunosti ne prepoznaje značaj njihovog rada i potencijal koji nude za razvoj kulture u gradu, premda su na međunarodnoj sceni cijenjeni i kontaktiraju ih brojni inozemni umjetnici sa željom da u njihovom prostoru održavaju svoje programe. Dom mladih trenutno očekuje rekonstrukciju, čime će njegova Mala scena prestati biti prostor za produkciju i izvedbe. Glavno pitanje sada je hoće li Grad prepoznati potencijal koji Cirkus Kolektiv predstavlja za kulturni razvoj i pružiti podršku da i dalje budu vodeći centar za suvremeni cirkus u regiji, kao što je to već prepoznala međunarodna zajednica.
- Osim toga, cirkus u Hrvatskoj se nosi s pogrešnom percepcijom u kojoj ga mnogi povezuju isključivo s prikazivanjem lijepe vještine u cirkuskom šatoru i akrobacijama sa životinjama, što nema veze sa zajedničkim nacionalnim inicijativama. Tako da ne samo da moramo uvesti cirkus kao disciplinu suvremene umjetnosti, nego moramo zajednički u potpunosti promijeniti utabanu paradigmu – ističe Cvitan Vuletić.
Cirkus je uvijek bio utočište za marginalizirane pojedince, a Cirkus Kolektiv osigurava programe pristupačne svima, bez obzira na sposobnosti, rod, spol i ekonomsku dimenziju. Upravo je ljetni cirkuski kamp za djecu jedan od najpopularnijih programa ranog upoznavanja s cirkusom, a Cvitan Vuletić i Komenda vjeruju da se time polako, ali sigurno, mijenja percepcija o tome što cirkuska umjetnost može biti, pa čak i da se postavljaju novi standardi u ovom području. Prema njima, cirkus govori o životu, a taj život je prožet socijalnim i političkim temama, temama egzistencije, temama svijeta koji je u krizi svake vrste.
- Cirkus, bez obzira na kulturnu različitost, govori jezikom koji svi razumijemo – jezikom tijela i emocija. To je njegova velika prednost – zaključuje Cvitan Vuletić.
Tekst je izvorno objavljen u prilogu Novosti Nada - društvenom magazinu Srpskog demokratskog foruma.
