Koliko su blagdanska okupljanja došla na naplatu u vidu enormnih brojki zaraženih?

Protekli blagdani sigurno su došli na naplatu u velikoj mjeri, posebno kada je riječ o novogodišnjim okupljanjima i proslavama tijekom novogodišnje noći. Riječ je o okupljanju više osoba u zatvorenom ili otvorenom prostoru, bliskim višesatnim kontaktima, što su idealni uvjeti za širenje epidemije. Specifično je da je tu najčešće riječ o mladim osobama koje i inače imaju više kontakta u svakodnevnom životu, a da ne govorimo o tome da se sada vraćaju u školske klupe, na fakultete i radna mjesta.

Zbog čega baš Splitsko-dalmatinska županija ima najveći postotak zaraženih od početka pandemije?

Splitsko-dalmatinska županija jedna je od najlošije procijepljenih županija i to je ono što od početka cijepljenja ističemo. Osim toga, to je sredina kulturološki sklona druženju, obilježavanju životnih događaja upravo kroz druženja i proslave, što možemo smatrati pozitivnom društvenom osobinom, ali u jeku epidemije sigurno doprinosi naglom i brzom širenju virusa, posebno uz nisku procijepljenost populacije.

Je li za crni rekord kriv novi soj korone ili nedisciplina građana?

Riječ je o jednom i drugom. Epidemija već dugo traje, ljudi su umorni od svega. No važno je naglasiti da imamo način kako da što prije izađemo iz ove situacije sa što manje posljedica – a to je cijepljenje. Svi u ovoj epidemiji imamo svoju razinu i svoj oblik odgovornosti. Nitko ne može i nije pasivni promatrač jer virus za svoje širenje koristi svakoga od nas, ukoliko se ne zaštitimo. Kada želimo neku neugodnu, u ovom slučaju zdravstveno ugrožavajuću situaciju okončati, onda trebamo zrelo iskoristiti moguće opcije zbog sebe i drugih oko nas. Zbog onih koje volimo, ali i zbog društvene odgovornosti koju smo dužni razvijati, neovisno o tome čini li to netko drugi ili ne. Nijedan čovjek nije otok niti je ovo situacija koju može riješiti samo "netko drugi". Postoje oni koji imaju višu razinu odgovornosti, ali nitko u epidemiji od nje nije izuzet. Jedino tako se epidemije okončavaju i umanjuje šteta.

Upravo su postrožene epidemiološke mjere?

Dobro je da se donose nove mjere, no mislim da one neće biti dovoljne da značajno smanje broj oboljelih nakon eksplozivnog širenja tijekom i nakon blagdana.

Ima li nade da se ove godine pandemija smanji?

Teško je o tome govoriti unaprijed. Bolje procjepljivanje i mogući "blaži" karakter Omicron soja mogu nam dati neku nadu, iako na veliki broj naglo oboljelih teško da nećemo opet opteretiti zdravstveni sustav, posebno u županijama niske procijepljenosti čemu već svjedočimo. Virus ne možemo zaustaviti, ali usporavanje širenja virusa uz paralelno povećanje procijepljenosti doprinosi manjem broju teško oboljelih, umrlih i manjem opterećivanju zdravstvenog sustava. Znamo da ovako opterećeni sustav ne može u punom obimu skrbiti niti za druge bolesnike. Također, zdravstveni djelatnici su već iscrpljeni, i uz sav entuzijazam i posvećenost- ne znam koliko će još moći raditi na ovakav način. I posljedica na njihovo zdravlje će sigurno biti. I o tome smo dužni razmišljati i djelovati u smjeru sprečavanja i smanjivanja i tih posljedica.

Kad bi pandemija mogla završiti?

Potrebno je raditi na smanjenju širenja dezinformacija, odgovorni smo i za svoje postupanje u tom smislu - posebno oni koji imaju utjecaj na veći broj ljudi. Potreban je i nastavak kampanje cijepljenja i, uz to - provođenju optimalnih i potrebnih epidemioloških mjera. Ne može se procijeniti kada će biti kraj epidemije, svjedočimo stalnim mutacijama virusa, no moguće je da ćemo na proljeće, uz ovo što sam naveo, ipak imati bolju situaciju.