SAD

Donald Trump odbio je priznati gubitak izbora i preko Twittera potpaljivao sljedbenike da dođu u Washington 6. siječnja, kada je Kongres trebao prebrojati elektorske glasove i formalizirati pobjedu Joea Bidena. Završilo je sa 140 ranjenih i pet mrtvih, a prizori tisuća naoružanih prosvjednika, velikim dijelom ekstremnih desničara, kako uz potporu dijela republikanskog establishmenta jurišaju na Capitol Hill ne bi li "preokrenuli" izborni rezultat šokirali su planet: arhetipska liberalna demokracija, predvodnica i čuvarica "slobodnog svijeta" nalikovala je propaloj banana-državi.

Lideri zapadnih zemalja odahnuli su nakon što je Ovalni ured preuzeo Biden i poručio "America is back!" Iako je SAD vratio u Pariški klimatski sporazum i Svjetsku zdravstvenu organizaciju, obnovio ugovor o nuklearnom oružju START, ponovo pokrenuo nuklearne pregovore s Iranom, "u kritičnim pitanjima kao što su Kina i trgovina, Bidenove politike razlikuju se od njegovog prethodnika više u tonu no suštini", piše think-thank Council on Foreign Relations (CFR) u svom pregledu najvažnijih događaja godine, kojim se potpomažemo. Biden je itekako sklon unilateralizmu – od povlačenja iz Afganistana do stvaranja trileteralnog pakta s Velikom Britanijom i Australijom AUKUS, čime je razbjesnio Francusku, pa je Emmanuel Macron dobio novi elan za ideju o "strateškoj autonomiji" Europske unije, iako će taj koncept vjerojatno još znatno vrijeme biti na klimavim nogama. America first, dakle, važi i bez Trumpa.

Berlinski Institut za međunarodnu i sigurnosnu politiku (SWP) predviđa da će se u SAD-u povećavati jaz bogatih i siromašnih, a situaciju će dodatno pogoršati gubitak radnih mjesta u industriji, klimatske promjene i politička polarizacija. Upravo oni procesi koji su Trumpa i proizveli u budućnosti će biti sve intenzivniji, a s obzirom na Bidenovu rekordno nisku popularnost, dosta je razloga da se na predsjedničke izbore 2025. gleda sa zebnjom, kao i na midterm izbore za Senat i Zastupnički dom zakazane za kraj 2022.

 

Pandemija

Do kraja 2021. dvije doze cjepiva primilo je otprilike 3,8 milijardi ljudi ili oko polovice svjetskog stanovništva, globalno krajnje nejednako raspoređenih: dok u brojnim imućnim zemljama udio cijepljenih iznosi 70-80 posto, do 15. studenog u supsaharskoj Africi cijepljeno je svega četiri posto stanovništva. Svijetom se raširila infektivnija delta-varijanta koronavirusa, a nedavno se pojavila i potencijalno manje opasna omikron-mutacija. Do danas je uslijed pandemije umrlo više od pet milijuna ljudi. I dok sve više zemalja razmatra obavezno cijepljenje, prosvjedi bezobzirnih i dezinfomiranih antivaksera dokaz su da digitalno doba može biti i novo mračno doba, a dio krivice snose i nedosljedne vlasti.

Pandemija se drastično odrazila i na ekonomsko-klasne razlike: dok je 400 najbogatijih Amerikanaca učinila 40 posto bogatijima, približno 100 milijuna stanovnika planeta osiromašila je toliko da preživljavaju s manje od dva dolara dnevno. Što se problema s opskrbnim lancima tiče, industrijalci zbrajaju gubitke uzrokovane nedostatkom poluvodiča i ostale robe, a kako bi se ubrzala proizvodnja radnici u Vijetnamu dirinče u gotovo robovlasničkim uvjetima.

 

Afganistan

Biden je ispoštovao Trumpov dogovor s talibanima o povlačenju, a dvadesetogodišnja okupacija Afganistana od strane koalicije predvođene Sjedinjenim Državama spektakularno je propala naočigled čitavog svijeta. Komentatori su scene masovne panike tijekom evakuacije iz Kabula, koji je pao 15. kolovoza, nazvali poniženjem koji SAD nije doživio od 1975. pada Sajgona. Ubijeno je više od 160 tisuća Afganistanaca, samo je SAD u rat ulupao više od 2,3 bilijuna dolara – više od 300 milijuna dnevno – a na vlast su se vratili talibani, izgledno jednako zastrašujuće barbarski i nehumano nastrojeni kao što su bili i prije. Zapadne zemlje prepustile su im stotine tisuća svojih suradnika i desetke milijuna afganistanskih žena i djevojčica. Ishod je teško mogao biti drugačiji, s obzirom na to da je sama američka koalicija ubila tisuće afganskih civila, a sredstva utrošena na vojsku barem su sedmerostruko premašivala ona upotrijebljena za humanitarne projekte i rekonstrukciju. Svjetska javnost poraz u Afganistanu interpretirala je kao simbol opadajuće moći zapada, ali i kao rezultat strateške odluke Washingtona da ne rasipa uzalud resurse i fokusira se na Indo-Pacifik, odnosno izazovu koji za prevlast SAD-a znači uspon Kine.

U 2021. dramatično je eskalirao građanski rat u Etiopiji, zemlji kojoj sve više prijeti jugoslavenska sudbina. Nagađa se da se ubijeni možda broje i u stotinama tisuća, a ratne zločine počinili su i tigrajski pobunjenici i federalna vlada

 

Etiopija i ostali ratovi

U 2021. dramatično je eskalirao građanski rat u Etiopiji, zemlji kojoj sve više prijeti jugoslavenska sudbina. Nagađa se da se ubijeni možda broje i u stotinama tisuća, a ratne zločine – uključujući masovne pokolje, silovanja i etničko čišćenje – počinili su i tigrajski pobunjenici i federalna vlada. Potonja je, ironično, predvođena dobitnikom Nobelove nagrade za mir Abiyem Ahmedom, koga se sada proziva i za genocid. Diplomatski napori usmjereni smirivanju neprijateljstava dosad nisu urodili plodom.

Među ostalim ratovima s više tisuća ubijenih izdvajaju se oni u Jemenu i Siriji, čiji brutalni diktator Bašar al-Asad polagano postaje rehabilitirani član međunarodne zajednice. Tu su i rat protiv narkokartela u Meksiku i niz sukoba diljem Afrike. U svibnju se, praćen stotinama mrtvih, najvećim dijelom Palestinaca, odvio i novi okršaj Hamasa i Izraela.

 

Globalno

Nastavljeno je urušavanje demokracije i jačanje autoritarizma, od Indije kojom vlada Narendra Modi do Bolsonarovog Brazila, a vlade u Mijanmaru i nizu afričkih zemalja srušene su pučevima. Eskaliraju i krizna žarišta. Nakon što je ugušio domaću opoziciju, a njegova stranka pobijedila unaprijed odlučenim rezultatom, Vladimir Putin u Europi pokušava gomilanjem vojske na granici s Ukrajinom i prijetnjom invazijom ishoditi preokretanje rezultata Hladnog rata i de facto uspostaviti rusku interesnu sferu na području većine nekadašnjeg Sovjetskog Saveza, čiji je raspad nazvao "najvećom geopolitičkom tragedijom dvadesetog stoljeća". U Aziji je Komunistička partija Kine 1. srpnja proslavila svoju stogodišnjicu, a Xi Jinping rado bi svoju vladavinu okrunio ponovnim pripojenjem Tajvana. U Njemačkoj se nakon 16 godina vladanja od politike oprostila Angela Merkel: iako je u svijetu sve jačih desnih populista i autokrata često izgledala kao oličenje prosvjetiteljstva i sigurnosti, njezino protivljenje istinskoj fiskalnoj i transfernoj uniji unutar EU-a, kao i preuzimanje dijela desnog narativa o migracijama nakon 2015. uvelike su negativna ostavština. Nije izvjesno hoće li nova vlada kancelara Olafa Scholza uspjeti doseći makar i njenu razinu, koja bi u srazu s aktualnim izazovima i tako bila nedovoljna. U Francuskoj, pak, jača ekstremna desnica.

S pozitivne strane, ljevica je zabilježila niz važnih pobjeda u Latinskoj Americi, uključujući zemlje koje su dugo bile igralište neoliberala i vojnih hunti, poput Čilea, Perua ili Hondurasa.

 

Zapadni Balkan

Gazda Republike Srpske Milorad Dodik (Foto: Armin Durgut/PIXSELL)

Regiju je 2021. zahvatila nestabilnost uzrokovana strahom autokrata od gubitka vlasti, i dalje prisutnim hegemonskim ambicijama Beograda i izostankom volje EU-a da poduzme bilo što smisleno. Tenzije su početkom rujna eskalirale u Crnoj Gori, gdje traje žestoka borba za preživljavanje duboke države pod kontrolom Mila Đukanovića i DPS-a i nove vlasti formirane uz znatni utjecaj Srpske pravoslavne crkve. Paralelno taje i rovovska bitka raznih frakcija nove vlasti, od kojih su neke otvoreno velikosrpske. Smirivanju ne pomaže činjenica da je patrijarh Porfirije kao mitropolita intronirao po anticrnogorskim stavovima poznatog Joanikija i pritom hvalio sijača mržnje Amfilohija, i to uz protivljenje znatnog broja građana, čijim nezadovoljstvom pokušavaju manipulirati strukture starog režima.

Regiju je 2021. zahvatila nestabilnost uzrokovana strahom autokrata od gubitka vlasti, i dalje prisutnim hegemonskim ambicijama Beograda i izostankom volje EU-a da poduzme bilo što smisleno. Tenzije su početkom rujna eskalirale u Crnoj Gori

U Bosni i Hercegovini nastavlja se tridesetogodišnje ubijanje države i društva, intenzivirano nemogućnošću dogovora hrvatskih i bošnjačkih elita o reformi izbornog zakona, kao i strahom od izbora 2022. gazde Republike Srpske Milorada Dodika. Dodik je kao povod za novu teatralnu inscenaciju prijetnje secesijom iskoristio činjenicu da je Visoki predstavnik, Valentin Inzko, nametnuo zakon kojim se kriminalizira nijekanje genocida u Srebrenici. Svjetski mediji počeli su nagađati o mogućnosti novog rata, no kako za tako nešto više nema nužnih ljudskih – procjene kažu da u BiH realno ne živi više od 2,7 milijuna stanovnika – i materijalnih resursa, ali ni stvarnih motiva, tako nešto gotovo je nemoguće. No mogući su incidenti, a posve sigurno slijedi nastavak višedesetljetnog mrcvarenja.

U Srbiji se prvi puta tijekom gotovo desetogodišnje vlasti unervozio Aleksandar Vučić. Uzrok su jesenski prosvjedi protiv Zakona o referendumu i Zakona o eksproprijaciji, odnosno državno potpomognutoj otimačini imovine u korist krupnog kapitala. Iako je ona navodno već i prije najavljenih zakonskih izmjena stekla većinu potrebnog zemljišta, neposredan uzrok demonstracija je protivljenje građana multinacionalnoj kompaniji Rio Tinto, čiji je cilj iskopavanje litija u dolini rijeke Jadar na zapadu Srbije i koja je poznata po tome da okoliš pretvara u otrovnu pustoš. Iako su na prosvjednike poslani batinaši u službi države i bager, masovnost protesta preplašila je gospodar Vučića, pa je sporne zakone povukao, odnosno promijenio.

Što se tiče "europske perspektive" zapadnog Balkana, Bugarska sustavno maltretira Sjevernu Makedoniju identitetskim pitanjima, a šanse za integraciju regije u EU analitičar Dušan Reljić precizno je opisao tekstom naslovljenim "Mamuzanje lipsalog konja".

 

Migracije

Trenutno je u svijetu 84 milijuna izbjeglica, a CFR upozorava da će sukobi, ekonomska kriza i klimatske promjene utjecati na povećanje te cifre. Do listopada je u SAD pokušalo ući 1,7 milijuna ljudi – više no ikada od 1960. Pritisak se povećao i na granicama Europske unije, u koju je neregularno ušlo više od 160.000 izbjeglica i ostalih migranata. Situacija je eskalirala na poljsko-bjeloruskoj granici, nakon što se samodržac Aleksandar Lukašenko, čini se, odlučio surovo poigrati sa životima bliskoistočnih i srednjoazijskih nesretnika ne bi li se osvetio za sankcije EU-a: u Bjelorusiju je privukao hiljade izbjeglice, a zatim ih nastojao ubaciti u Uniju. Poljska ih je, očekivano, nemilosrdno izgurala natrag, a Varšava sada na istočnoj granici gradi zid. Milosti nema ni na Balkanskoj ruti. Nevladine organizacije, istraživački novinari i Odbor za sprečavanje mučenja Vijeća Europe razotkrili su sustavno nasilje hrvatske policije prema izbjeglicama i migrantima. No, kako takva "politika" evidentno ima potporu Bruxellesa, jasno je da su takozvane "europske vrijednosti" tek licemjerni PR namijenjen umrtvljavanju savjesti europskih masa.

 

Klima

Konferencija o klimatskim promjenama u Glasgowu COP-26 (Foto: Yves Herman/Reuters/PIXSELL)

Godinom su dominirale vijesti o ekstremnom vremenu, kao što su suše na američkom jugozapadu, poplave u Njemačkoj i Belgiji ili požari na Mediteranu. Na novembarskoj Konferenciji o klimatskim promjenama u Glasgowu COP-26 svjetski su lideri obećali smanjenje emisija metana, no tijekom 2021. došlo je do povećanja emisija ugljičnog dioksida. Iako je Biden deklarativno iskazao brigu za klimu, zatražio je od OPEC-a da poveća proizvodnju nafte. Nije jedini koji bi htio i ovce i novce: Kina i Indija presudno se utjecale na to da se u zaključcima konferencije ublaže odredbe o izbacivanju korištenja ugljena. Ukoliko ne dođe do znatnog smanjenja emisija ispušnih plinova koji uzrokuju globalno zagrijavanje, upozorio je u rujnu glavni tajnik UN-a António Guterres, čovječanstvu prijeti katastrofa. Poveća li se narednih desetljeća temperatura za više od 1,5 Celzija, rapidno rastu šanse za poplave, suše, ekstremne vrućine i podizanje razine mora, što će dramatično ugroziti živote stotina milijuna ljudi, uglavnom na već i tako siromašnom globalnom jugu.

 

Digitalizacija, napredak i "napredak" znanosti i tehnologije

Nekoliko detalja s liste New Yorka Timesa o fenomenima koji su se prvi put u povijesti odvili 2021.: na američkom Sveučilištu Brown ljudski je mozak spojen na kompjuter. NASA je uspjela proizvesti kisik na Marsu. U Malaviju je otvorena prva škola izrađena 3-D printanjem. U Europi je u rujnu prodano više električkih automobila no onih na dizel. Na aukciji je za gotovo 70 milijuna dolara prodano prvo isključivo digitalno umjetničko djelo – riječ je o radu "Everydays: The First 5000 Days" autora Mikea Winkelmanna. Salvador je kao prva zemlja svijeta uvela Bitcoin kao valutu. Bespilotna letjelica vođena umjetnom inteligencijom samostalno je ubijala ljude – riječ je o turskoj Kargu-2 upotrijebljenoj u Libiji.