Scene sa Beogradskog sajma, kad je u jednom vikendu na cijepljenje došlo preko 20.000 građana Bosne i Hercegovine, u nekom paralelnom univerzumu bile bi dovoljne da se vlasti države čiji su građani toliko očajni da su spremni preći veliki put samo da bi se domogli spasonosne doze cjepiva, povuku i još im upute izvinjenje. I nebitno je o kom nivou vlasti pričamo. Nebitno je jer se nitko ni ne povlači, a bijes građana je sve veći i veći, baš kao i broj smrtonosnih ishoda prouzrokovanim virusom. Prema podacima sajta worldmeters.info, od početka marta do danas u BiH je preminulo oko 3.000 ljudi, a samo do tog 1. marta od početka pandemije preminulo je 5.116 ljudi. Ukupno je dakle više od osam hiljada građana BiH umrlo od koronavirusa. Sa stopom smrtnosti BiH se nalazi u samom vrhu Evrope – na milion stanovnika premine njih 2.458. Od ukupnog broja zaraženih to je čak 3,89 posto, što BiH stavlja u vrh regije, ali i među prvih deset zemalja po smrtnosti u cijelom svijetu.
U dva navrata u Sarajevu su zbog toga održani prosvjedi na kojima je nekoliko stotina građana tražilo smjenu Vijeća ministara BiH i Vlade Federacije BiH, kao i imenovanje novih saziva izvršne vlasti. A na tim, raznim nivoima vlasti odgovornost se prebacuje sa jednog na drugi. Zbog (ne)postupanja odgovornih lica i teških posljedica pandemije po živote i zdravlje građana BiH, doktor Bakir Nakaš podnio je krivičnu prijavu u ime 24 građanina BiH protiv Zorana Tegeltije, predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH, Ankice Gudeljević, ministrice civilnih poslova BiH, premijera Federacije BiH Fadila Novalića i Vjekoslava Mandića, ministra zdravstva Federacije BiH. Kao razlog je navedeno da u periodu od polovine septembra 2020. do polovine marta 2021. "nisu obavili ili izvršili svoje službene dužnosti u pogledu osiguravanja i direktne nabavke vakcina potrebnih za imunizaciju stanovništva od virusa COVID-19, čime su povrijedili i ugrozili pravo na život i zdravlje građana Bosne i Hercegovine". Pokrenuta je i online peticija u kojoj se traži odgovornost nadležnih političara, a dosad ju je potpisalo preko 8.000 građana.
A gdje leži odgovornost? Najlakše je prebaciti je na zakazivanje mehanizma Covax, optužiti bogate zemlje, ali primjer iz susjedne Srbije govori da i nije baš tako. Činjenica da je vlast u rukama jedne stranke, pa i jednog čovjeka, dovela je do toga da se cjepiva dijele kao bombone i nitko ne pita koja im je bila cijena jer zdravlje to ne pita. U BiH to nije slučaj, već dijametralno suprotan. Ne zna se tko pije, ali se zna tko plaća, što novcem, što životima, a to se posebno odnosi na Sarajevo. Odgovornost se prebacuje sa jednog nivoa vlasti na drugi jer je uglavnom riječ o drugoj političkoj opciji, onda ta druga opcija proziv prvu, pa svi zajedno prozivaju treću opciju, koja opet proziva njih jer u BiH entiteti i kantoni imaju mogućnost da utiču na zdravstveni sustav. Jedino država BiH ima najmanje ovlašćenja jer ministarstvo zdravlja na nivou države i ne postoji. U međuvremenu, iz Prijedora je stigla vijest da je u lokalnom domu zdravlja zbog nestanka električne energije, što je prouzrokovalo takozvani hladni lanac, uništeno 1.300 doza cjepiva namijenjenih kao druga doza za starije od 65 godina. Navodno su čuvane u pogrešnom zamrzivaču, a Okružno javno tužilaštvo Prijedora pokrenulo je istragu zbog ovog slučaja. Odgovornost, kao i u drugim slučajevima, nitko ne preuzima.
