Jedanaesta godišnjica osnivanja Inicijative mladih za ljudska prava – Hrvatska (YIHR), obilježena u Zagrebu krajem novembra, bila je prilika da se njeni čelni ljudi, ali i brojni predstavnici nevladinih organizacija s kojima je Inicijativa surađivala, podsjete na njeno djelovanje, od zaštite manjina do senzibilizacije hrvatskog društva za poštovanje svih, a ne samo svojih žrtava, kao i za procesuiranje ‘svojih’, a ne samo drugih zločinaca. Zbog toga je regionalna Inicijativa mladih za ljudska prava, čiji je dio i Inicijativa iz Hrvatske, u septembru dobila prestižnu nagradu za ljudska prava ‘Vaclav Havel’ koju od 2009. dodjeljuje Parlamentarna skupština Vijeća Europe. Okupljanje pod geslom ‘11 godina beskompromisne borbe za ljudska prava’ bila je prilika i za razgovor s mladim ljudima koji su, često pod pritiskom tzv. domoljubne desnice, ali i vlasti, imali niz zapaženih akcija, u kojima se nisu obazirali na negativne reakcije, pritiske i prijetnje.
Mario Mažić, osnivač YIHR-a u Hrvatskoj, za Novosti kaže da je ideja bila stvaranje organizacije koja će se boriti za pravdu, koliko god to bilo nepopularno.
Cilj naše misije nije ostvaren, iako su se ranije generacije nadale da će ulaskom u eu doći do ostvarenja ljudskih prava. U nekim aspektima naše misije situacija je gora sada nego kad smo pristupali Uniji – ističe Branka Vierda
- Tokom 11 godina u nekim smo situacijama bili više, u nekim manje podržani, negdje glasniji, negdje tiši, ali mislim da možemo biti ponosni jer nije bilo nijedne situacije u kojoj smo kompromitirali stav, vrijednosti i principe za koje se zalažemo. I ja i mladi ljudi koji danas vode Inicijativu smatramo da treba djelovati u društvu u kojem se pravo na život kontekstualizira, pa se kaže ‘nije u redu ubiti’, ali će se kod zločina počinjenih s ‘naše’ strane tražiti razna opravdanja ili ćemo smatrati da o ‘našim’ zločinima nije u redu govoriti na ovaj ili onaj dan, na ovom ili onom mjestu. Inicijativa je cijelo vrijeme bila ustrajna i konzistentna, inzistirajući na činjenicama, pravdi i perspektivi žrtve, iako je to često bilo nepopularno, a u nekim momentima i opasno - ističe Mažić.
- Napadi su bili brojni, ali tu se isprofilirao naš pristup: umjesto da se prepadnemo, povučemo ili razmišljamo kako da to ne bude neugodna situacija pa da zašutimo, mi smo reagirali kod MUP-a, DORH-a i drugih nadležnih službi, tako da su oni koji su nas napadali ili pokretali neke mjere bez naloga osjetili reperkusije, od isprika u novinama i ribanja od pretpostavljenih u slučaju neovlaštenih postupaka policije bez naloga do uklanjanja iz HDZ-a čovjeka koji nam je prijetio strijeljanjem - opisuje Mažić.
- Često su nas znali pitati zašto smo kontroverzni, iako mi se čini da tu nema kontroverzi, jer biti konzistentan oko temeljnih ljudskih principa ne može se nazvati kontroverznim. Naša subverzivnost je u tome što prepoznajemo da je u društvu koje ne želi dozvoliti da se jedna strana čuje i bude prisutna u javnom diskursu provokacija jedini način da u javni diskurs dođe i ta perspektiva, značajna jer staje u obranu temeljnih vrijednosti ljudskih prava - dodaje.
- Od početka sam zazirao od uspoređivanja s drugim organizacijama u pristupu onom što radimo. Bitno je da transparentno i argumentirano zagovaramo ono što treba zagovarati u našem društvu. Bilo je situacija u kojima kad tražite nešto od vlasti, razmišljate da li da budete manje kritični dok se ne osiguraju sredstva. Ipak, smatrali smo da je u demokratskom društvu kritika vlasti kamen temeljac demokratskog načina upravljanja, iako oni u institucijama ne mogu shvatiti da mi nećemo zašutjeti da bismo dobili neke mrvice. Drago mi je da je Inicijativa uvijek bila oštra i uporna u svom stavu - govori Mažić.
Inicijativa je osam godina imala podršku američke fondacije Charles Stewart Mott koja ih je podržavala institucionalno, a već dugo imaju podršku američke Nacionalne fondacije za demokraciju (NED). Podrška je osiguravana putem projekata, a visina sredstava je varirala.
- Sjećam se da su jedne godine u izvještaju o radu 80 posto činile aktivnosti koje smo i pored dobrog budžeta radili bez financiranja. Ljudi u našem timu, članovi i aktivisti radili su to zato što su smatrali da to treba napraviti. Nalazili smo način da za to osiguramo resurse; naš program ‘Tranzicijska pravda’ nikad nije bio financiran, ali otprve smo inzistirali na njemu i napravili neke izvanredne stvari - kaže Mažić.
Na podršku iz zemlje nisu se oslanjali.
- Vladin Ured za ljudska prava podržao nas je 2010. nekim sredstvima, pa smo u sklopu tog projekta postavili ploču u Kninu, nakon čega su slijedili oštri napadi, a ploča je skinuta. Donijeli smo odluku da nećemo aplicirati za sredstva ministarstava i Vladinih ureda dok ne budu spremni promicati ljudska prava. Kasnije smo je promijenili smatrajući da za neke inicijative imamo podršku institucija, iako se to nikad nije dogodilo - dodaje.
Smatra da je situacija za Inicijativu danas teža nego prije 11 godina, kad je zbog pregovora o članstvu u EU-u bilo prostora za zagovaranje ljudskih prava.
- Krajem 2011. i u 2012. situacija se preokrenula: mnoge ambasade koje su nam do tada bile partnerske smatrale su da zatvaranjem pregovora postajemo dosadno civilno društvo koje inzistira na stvarima na kojima ne treba inzistirati. Kolege koji vode Inicijativu pokazuju da na to ne pristaju jer se ovo društvo gradi iznutra i ne mogu ga izgraditi pregovori s EU-om. Privlače nove mlade ljude koji su svjesni nepravdi iz prošlosti i nužnosti izgradnje društva vladavine prava - govori Mažić.
Inicijativa u Hrvatskoj djeluje u dogovoru s regionalnom mrežom, ali kao nezavisna organizacija. Članice djeluju u skladu sa situacijom u svojim zemljama, ali Inicijativa ne bi bila ono što jeste bez regionalne mreže.
Branka Vierda, koordinatorica programa pravde u Inicijativi, smatra da je 11-godišnje djelovanje na nemirnoj hrvatskoj društvenoj sceni i dobro i loše.
- Dobro je da Inicijativa postoji, a loše da se mehanizmi tranzicijske prave u društvu nisu ostvarili. Cilj naše misije nije ostvaren, iako su se ranije generacije nadale da će ulaskom u EU doći do ostvarenja ljudskih prava. U nekim aspektima naše misije situacija je gora sada nego kad smo pristupali Uniji, jer smo tada imali proces monitoringa. Dok nas se pazilo, bili smo disciplinirani, a kad nastupamo autonomno, to rezultira time da Inicijativa i dandanas ima posla - ističe Branka Vierda.
U zemljama regije situacija je slična: pozicije drže udruge veterana i establišment, dok mladi nemaju prostora za razmjenu kritičkog mišljenja jer postoje tabu teme. Nakon osmišljavanja programa, javljali su se mladi koji su željeli biti volonteri i koji su se počeli umrežavati i pisati seminarske radove na fakultetima na temu tranzicijske pravde.
- Nažalost, nemamo ulaz u medijski prostor da ljudskopravaške teme nametnemo kao relevantne. Radikalni nacionalizam i diskriminacija su u porastu, na što ne upozoravamo samo mi, nego i pučka pravobraniteljica. Postoji animozitet koji se zasniva na neriješenim pitanjima iz ratova 1990-ih i neostvarenog pomirenja i zato se osim intervencija nevladinih organizacija mora strukturiranije raditi - dodaje Vierda i ističe dobru suradnju s civilnim društvom, uključujući i SNV.
- Suradnja je odlična i kvalitetna: organiziramo zajednička putovanja na mjesta stradanja koja državi nisu na listi prioriteta, a znamo iz kojih razloga političkom rukovodstvu nisu relevantna. Surađujemo sa svima koji pokušavaju činiti društvo boljim jer partikulariziranje borbe dovodi do propasti. Važno je da su nam u programima učesnici što različitiji, pa i da se ne slažu u nekim razmišljanjima. Zapravo, okupljamo omladinu iz svih država regije oko pisanja narativa o najbolnijim temama 1990-ih, kad to već stariji nisu učinili - govori Vierda.
Ni programski direktor Inicijative Nikola Puharić nije optimističan u vezi stanja u društvu. Kad se odlučio za angažman, bilo je više nade u poboljšanje ljudskih prava.
- Inicijativa u Hrvatskoj službeno ima 16 članova i funkcionira po principu skupštine, a ima i 30 aktivnih volontera koji ne moraju biti članovi skupštine. Imamo sve više uspjeha kod mladih koji u pet država regije uče nešto novo o stvarima koje ne mogu čuti na TV-u. A nagrada ‘Vaclav Havel’ za ljudska prava za nas predstavlja evropsko priznanje za ono što radimo, iako naš rad nema podršku institucija - kaže Puharić.
Što se izvora financiranja tiče, glavnina dolazi izvan Hrvatske, većinom iz fondova EU-a i norveških fondova, ali i drugih fondacija, dok je državnih sredstava bilo pet do deset posto i to putem sufinanciranja projekata.
- Inicijativa je veliko okupljalište mladih, najčešće novinara ili politologa koji se, kad odu negdje drugdje, nastave baviti istim stvarima kao i u Inicijativi - ističe Puharić.
Antea Pamuković jedna je od članica Inicijative.
- Htjela sam se aktivirati u civilnom sektoru i baviti se ljudskim pravima. Odrasla sam u sustavu u kojem su nas učili jedne stvari, a u svojim istraživanjima sam shvatila da one nisu onakve kakvima ih prikazuju - kaže Pamuković.
Inicijativa godinama surađuje s Centrom za mirovne studije. Sara Lalić iz Centra sjeća se da su osnivači Inicijative bili vrlo aktivni u inicijativi za formiranje Regionalne komisije za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima i drugim teškim povredama ljudskih prava na području bivše Jugoslavije (REKOM).
- Surađivali smo putem aktivnosti i kampanja jer je rad na suočavanju s prošlošću jako važan. Oni su jedna od rijetkih organizacija koja se time i danas bavi, a pomaci se čak i nakon toliko godina ne vide u onoj mjeri u kojoj bismo to htjeli. Svih ovih godina bili su vrlo uporni i beskompromisni i dobro je da grade mreže s drugim inicijativama, organizacijama i pojedincima. A napadi su najbolji dokaz da dobro rade jer je nekad bitnije tko daje kritiku nego sam sadržaj kritike. Zato im s jedne strane želim uspješan rad, ali i da potreba za bavljenjem suočavanjem s prošlošću mine, pa da se prebace na neke druge teme - kaže Lalić.
Dražen Hoffmann, suradnik na edukacijama u GONG-u, ističe da je YIHR zanimljiva pojava na hrvatskoj civilnoj sceni.
- Kao mlada, energična i glasna organizacija koja se bavi suočavanjem s prošlošću i ljudskim pravima izabrali su vrlo teške teme kršenja ljudskih prava i bavili se periodom kad su ljudska prava bila sustavno kršena i zanemarivana u tobožnjem interesu tadašnjih političkih ciljeva. S njima smo surađivali na projektima vezanim uz demokratsku političku kulturu i afirmaciju prava manjina, sprečavanju donošenja zakonskih propisa kojima bi se umanjila stečena prava nacionalnih manjina i tu su se pokazali kao vrlo kompetentni sugovornici, ne samo u aktivističkom smislu, nego i s pravnim kompetencijama. Želim im puno uspjeha, ali i da u jednom trenutku njihov tip rada više ne bude potreban. S obzirom na regresiju norme i prakse kojoj smo svjedočili zadnjih godina, vjerujem da ćemo se još nalaziti na nekim srodnim projektima - smatra Hoffmann.
Svoje viđenje suradnje s Inicijativom dala je i Aneta Vladimirov iz SNV-a.
- Naša suradnja iz godine u godinu pokazuje političku zrelost i promišljanje sa kakvim se prečesto ne susrećemo u svakodnevnom djelovanju. Suradnja sa Nikolom Puharićem, Brankom Vierdom i Nevenom Balažević, kao i svima drugima koji su odrastali skupa sa Inicijativom, predstavlja ljudsko i profesionalno zadovoljstvo i prijeko potrebnu inspiraciju. Borba Inicijative za otpornost mladih osoba na nacionalizam i klerikalizam ključna je za očuvanje preostalih kapaciteta društvenosti, solidarnosti i kritičkog nadzora državnog aparata - ocjenjuje Aneta Vladimirov.
Projekti YIHR.hub i Social Innovators
Svoj 11. rođendan Inicijativa je obilježila i pokretanjem projekta YIHR.hub, novog, besplatnog suradničkog prostora koji će biti otvoren za korištenje organizacijama civilnog društva, inicijativama, mladima i svim ljudima koji žele promijeniti svijet. Predstavljen je i projekt Social Innovators koji bi trebao povećati zaposlenost diplomiranih humanista i društvenjaka i popularizirati rad u organizacijama civilnog društva.
- Svrha projekta je da se mlade osobe koje su završile studije društvenih i humanističkih znanosti lakše uključe u rad civilnog sektora jer ih dio još ne zna dovoljno što je to, te da im se otvori mogućnost da dobiju neke vještine koje su potrebne za rad na tom području - kaže nam Andrea Kovač koja je ranije radila u drugim organizacijama civilnog društva.
