Na 73. godišnjicu oslobođenja Zagreba, 8. maja, središtem grada prvi put se prošetala povorka pod nazivom ‘Besmrtni partizanski odred’ u kojoj su ljudi ponosno nosili slike svojih predaka partizana, među kojima i slike Josipa Broza Tita. Događaj u organizaciji Saveza antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske (SABA RH), Zajednice udruga antifašističkih boraca i antifašista Zagreba (ZUABA) i ruske organizacije u Hrvatskoj, okupilo je oko 250 ljudi koji su stigli iz svih krajeva Hrvatske
Povorka, na koju je pazio velik broj policajaca, krenula je simbolično s Trga žrtava fašizma, da bi svoju rutu završila na Trgu Republike Hrvatske, koji je sve do lani bio nazvan po maršalu Titu. Tamo su sudionici pustili 73 balona u znak sjećanja na godišnjicu oslobođenja Zagreba i Dana pobjede nad fašizmom.
U povorci je bio i Zdenko Duplančić iz SUBNOR-a Srbije, predsjednik sekcije Prve proleterske brigade koja je učestvovala u završnim borbama za oslobođenje zemlje.
- Kao borac bio sam među onima koji su oslobodili Beograd i Zagreb, a u Vrbovcu sam zamalo poginuo. Tamo smo izgubili 163 čovjeka, dok je 400 bilo ranjenih, i njima smo odali počast u Vrbovcu, a onda i na zagrebačkom groblju Mirogoj - rekao je Zdenko za Novosti i naveo da ga brine odnos vlasti prema antifašističkom nasljeđu.
- Evropljani smo i EU je zasnovana na antifašizmu. Vi ste u EU, a mi težimo tome. I svi bi trebali da budemo na liniji antifašizma, jer znamo ko je u Drugom svjetskom ratu bio prijatelj, a ko je bio neprijatelj. Ni mi u Srbiji nismo zadovoljni, ali nas srpska vlada ipak podržava. Kao SUBNOR smo dobili orden za zasluge na promociji antifašizma. U Hrvatskoj sve to teško ide što me žalosti kao splitskog Skojevca - rekao je Duplančić koji ovu akciju podržava jer se nošenjem slika personaliziraju borci za slobodu koji time više ne ostaju nepoznati nego su vidljivi kao nečiji očevi, stričevi, djedovi.
- Cilj ovog marširanja je senzibilizirati javnost prema ljudima koji su svoje živote ugradili u slobodnu, tada Federalnu Hrvatsku, a danas Republiku Hrvatsku. Naša je dužnost da obilježimo 73. godišnjicu oslobođenja Zagreba te Dan pobjede, 9. maja. To su značajni datumi, kako u povijesti Hrvatske, tako i u zemljama antifašističke koalicije. Dan pobjede nad fašizmom slavi se u svim zapadnoevropskim zemljama, i tako činimo i mi. No Sabor nije pokrovitelj ovakvih svečanosti, jer je pokrovitelj nekih drugih manifestacija, a to ne ide zajedno - rekao je predsjednik SABA-e Franjo Habulin i naveo da su kao udruženje izrazili neslaganje što se u Hrvatskoj ne uvažava Ustav kao najznačajniji dokument svake zemlje: ‘Osvanule su ploče u kojima se nalaze ustaški pozdrav i znakovlje, a nema prave reakcije aktualne vlasti na isticanje fašističkih simbola i izvikivanje pozdrava, kao ni na registraciju udruga čiji su program i političke platforme u suprotnosti s Ustavom RH.
Elena Pilićeva Čorko iz Koordinacijskog savjeta ruskih sunarodnjaka u RH, koji okuplja 16 udruženja, ističe da pripadnici ruske zajednice s antifašistima po cijeloj Hrvatskoj slave dana dan pobjede.
- Prvi besmrtni puk, povorka sa slikama poginulih boraca protiv fašizma, održana je 2012. godine u Tomsku, a u proteklih šest godina proširila se na 81 zemlju svijeta s preko 60 miliona učesnika. To je svjetski pokret u čast pobjede - rekla je Elena, ističući da je u Hrvatskoj, zbog okolnosti borbe, naziv promijenjen u ‘Besmrtni partizanski odred’.
Radojka Mrkalj iz Karlovca u ovoj je povorci bila jer želi pokazati da je i njoj i drugima stalo do antifašističke borbe i onih koji su poginuli za slobodu. Navela je ‘Nastradali su partizani koji su se borili za našu bolju budućnost. Nažalost sada za njih i svu žrtvu žrtvu koji su dali naši đedovi i stričevi, više nitko službeno ne drži’.
Ksenija Budić bila je u povorci sa svoje dvoje djece koja su nosila slike svojih poginulih pradjedova, jednog partizana iz Hrvatske i jednog crvenoarmejca. ‘Prijašnjih godina gledali smo izvještaje o besmrtnom puku održanom u cijelom svijetu, pa su me još tada djeca pitala - kad će i oni moći nositi slike svojih predaka. I druga djeca trebala bi biti svjesna svojih predaka i njihove žrtve u borbi protiv fašizma’, smatra Ksenija.
U povorci je bila i Madina, porijeklom iz Kirgistana, kojoj je velik broj članova porodice poginuo u Drugom svjetskom ratu te je navela: ‘SSSR su branili ljudi iz svih krajeva zemlje i nitko među njima nije radio nikakve razlike u tome tko je odakle. A bitno je da ovakve manifestacija okupljaju potomke svih onih koji su stradali u borbi protiv fašizma’.
