Novosti

Politika

Tomašević: Antifašizam je budućnost Zagreba

Bilanca okupacije bila je strašna, pa i nakon rata i osvete pobjednika. Stradali su krivci za ratne zločine, ali i neki nevini ljudi, no to ne smije umanjiti veličanstvenu i slavnu pobjedu nad fašizmom, naglasio je predsjednik SABA RH Franjo Habulin

Large saba sabuin

Franjo Habulin (foto SABA )

Povodom obilježavanja 78. godišnjice oslobođenja Zagreba, pobjede nad fašizmom i Dana Europe, 8. maja u Maloj dvorani Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog, održana je svečana akademija na kojoj su se prisutnima obratili predstavnici antifašista, grada i državnog vrha Hrvatske.

Skup su zajednički organizirali Savez antifašističkih boraca i antifašista RH (SABA) i Grad Zagreb.

- Zagreb je nakon duge četiri godine okupacije 8. maja 1945. dočekao slobodu i Orden narodnog heroja, jer su njegovi građani masovno sudjelovali u borbi. Moramo stalno iznova utvrđivati gradivo i boriti se za pravu istinu, a ona je samo jedna – 8. svibnja 1945. godine, ulaskom jedinica Titove armije Zagreb je oslobođen, samo dan prije nego što je bezuvjetnom kapitulacijom njemačke okončan Drugi svjetski rat u Evropi, ali je produžen sedam dana zbog otpora kvislinških vojski, rekao je predsjednik SABA RH Franjo Habulin.

Govorio je o strašnim posljedicama okupacije, ali i o osvetoljubivosti pobjednika.

- Bilanca okupacije bila je strašna, a nakon kraja rata bilo je zločina i osvete pobjednika kao što je to bilo u svim zemljama do tada okupirane i porobljene Evrope. Nitko tada nije mogao spriječiti osvetu kojoj su stradali i nevini, baš kao i oni kojima bi svaki sud dosudio smrtnu kaznu zbog zlodjela koje su počinili u ratu. Ali ništa ne može zasjeniti ni umanjiti veličanstvenu i slavnu pobjedu NOB-a, kazao je.

One koji tvrde da Hrvatska od 1941. do 1945. godine nije bila okupirana nego samostalna država treba, kaže, pitati je li Evropa u svibnju 1945. bila okupirana i tko ju je onda okupirao.

Izrazio je nezadovoljstvo jer se ustaški pozdrav i isticanje ustaških simbola tretiraju tek kao prekršaj.

- Ovdje nije važna visina kazne, već je bitna kvalifikacija. Nema te slobode govora i iznošenja vlastitog mišljenja kojima bi se mogao opravdati revizionizam i laži koje revizionizam iznosi. Ništa ne može rehabilitirati strahovladu koja je teško ukaljala hrvatsko ime, a nikakva potreba homogenizacije nacije ne može poslužiti za izjednačavanje komunizma i fašizma. Zato treba ostaviti fašizam tamo gdje mu je mjesto – u povijesti, rekao je i poželio da Zagreb 80. godišnjicu oslobođenja dočeka s Trgom maršala Tita kod HNK-a, kao i s ulicom 8. maja 1945. godine na jednom od zagrebačkih zelenih valova.

-Antifašizam nije samo prošlost, već i budućnost Zagreba, rekao je zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević, ističući da grad Zagreba suorganizira ovu akademiju, kao i Trnjanske kresove. Oni su krenuli 1978. godine i stali kad se 90-ih grad počeo sramiti svoje antifašističke povijesti. Obnovljeni su prije osam godina i ja sam ponosan što sam bio na prvim Kresovima prije nego što sam se počeo baviti politikom, rekao je Tomašević, dodajući da je partizanski pokret na čelu s Josipom Brozom Titom Zagreb i Hrvatsku stavio na pravu stranu historije.

Podsjetio je da je prije godinu dana otkriven spomenik žrtvama holokausta i ustaškog režima na Glavnom kolodvoru, da je u toku procedura promjena imena ulica nazvanih po ljudima povezanim s ustaškim režimom, za što se dobiva podrška sve više stranaka, kao i da će 9. maja u spomen parku Dotrščina, gdje su stradale na hiljade Zagrepčana koje su se odupirale ustaškom režimu biti vraćena spomen ploča koja je nestala u vrijeme kad su uništavani partizanski spomenici.

-Spomen ploču vraćamo gdje joj je mjesto, kako bi spomen park dobio mjesto koje u geografiji i simbolici Zagreba ima, najavio je Tomašević.

Fašizam, a time i njegova izvedenica ustaštvo, najveće su zlo i zločin u povijesti; oni su zločin i u ideji i u izvedbi, rekao je bivši predsjednik Hrvatske i počasni predsjednik SABA RH Stipe Mesić ističući da pobjeda nad nacifašizmom, pripada antifašizmu.

- U svakom ratu bude viška osvete i onog čega u normalnim vremenima ne bi bilo. Čudi me da ima još političkih nakaza koje još uvijek ili ne razumiju ili životare na tim nazadnim stvarima i žele slaviti zločin. U Bleiburgu je kapitulirala vojska koja je bila na strani nacista, ali ne može se reći da je tamo kapitulirala Hrvatska. Kapitulirala je vojska koja se borila protiv Hrvatske, protiv humanizma. Onih koji NDH kao zločinačku tvorevinu žele vratiti natrag nema puno, ali su glasni i zato mi moramo biti još glasniji, rekao je Mesić.

Za antifašizam je većina ljudi, iako se to ne čini kad se čuju vijesti u komentari društvenih mreža rekao je potpredsjednik Hrvatskog sabora Davorko Vidović.

– Ponosan sam što sam iz Siska gdje je 22. lipnja 1941. godine formiran prvi odred u Hrvatskoj, ponosan sam što živim u ulici Drage Radovića, ilegalca kojeg su ubile ustaše, a ime joj 90-ih nije promijenjeno, jer oni koji su mijenjali imena ulica nisu znali tko je on. Ponosan sam što je Sisak u vrijeme kad sam bio gradonačelnik dobio aleju Vlade Janjića Cape, a ponosan sam i što u ustavu Hrvatske piše da je zasnovana na antifašizmu, a ne na nakaradi zvanoj NDH. Konačno, ponosan sam i što sam se kao dragovoljac u domovinskom ratu borio za onakvu Hrvatsku zacrtanu 1945. godine za koju se borila većina ljudi, a ne oni koji izvikuju Za dom spremni. To nisu prepametni ljudi koji nas pokušavaju prikazati drugačijima nego što jesmo i to je marginalizirana manjina; većina nas je za antifašizam koji je u temeljima moderne Hrvatske, zaključio je Vidović.

Izaslanik predsjednika Vlade Juro Martinović iz ministarstva pravosuđa naglasio je da je antifašizam u temelju Hrvatske, ne samo kao opredjeljenje nego i kao ustavna vrijednost.

- Suprotstavljamo se ustaškom režimu i zločinima koji su počinjeni u njihovo ime. Od tih nedjela ne bježimo, ali ne dopuštamo da ih se zlorabi kako bi se stvarale nove podjele u društvu, rekao je.

Izaslanica predsjednika Hrvatske Melita Mulić govorila je o antifašističkoj borbi, kao i da su mnogi partizanske rukovodioci nakon rata preuzeli ulogu u izgradnji društva, pa pamtimo Ivana Šibla, Većeslava Holjevca ili Franju Tuđmana.

Potražite Novosti od petka na kioscima.
Informacije o pretplati pronađite ovdje.

Politika

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više