Jair Bolsonaro, ekstremno desni neoliberal koji je upravo zasjeo na mjesto predsjednika Brazila, ‘četvrte najveće demokracije na svijetu’, svečano je inauguriran prvog dana ove godine, a već nekoliko sati kasnije donio je prve dekrete. Među ostalim, Bolsonaro je svojim sponzorima požurio isporučiti najvrjedniji resurs kojim raspolaže njegova zemlja, ujedno i jedan od najvažnijih ekosustava na Zemlji, zajedno s njezinim stanovnicima. Uz konzervativni udar na ljudska prava žena, LGBT zajednice i drugih manjina, novi brazilski predsjednik predao je cijelo područje bazena rijeke Amazone direktno u ruke nekoliko industrijskih lobija, jednim potezom za čije se posljedice već procjenjuje da bi mogle biti katastrofalne za cijelo čovječanstvo.
Bolsonaro je naumio ukinuti Yanomamiju status rezervata, a ljude koji tamo žive ‘integrirati u društvo’. To pokazuje da se državna politika vraća na pozicije vojne diktature
Odsad pa ubuduće ovlasti certificiranja domorodačkih teritorija više neće biti u nadležnosti Nacionalne indijanske fondacije (FUNAI), vladine agencije koja je dotad bila dio Ministarstva pravosuđa i koja se bavila i ostalim programima važnima za opstanak autohtonih brazilskih naroda, primjerice stanovanjem, zdravstvom i očuvanjem jezika. Agenciji su oduzete i ovlasti demarkacije takozvanih quilombosa, ruralnih naselja u kojima žive potomci robova kojima su bivše ljevičarske vlade, u skladu s ustavom, dodjeljivale zemlju na zaštićenim područjima kao oblik kompenzacije za ropstvo, inače ukinuto tek 1888. Te su ovlasti sada prebačene na Ministarstvo poljoprivrede, a ministricom poljoprivrede imenovana je Tereza Cristina Correa da Costa Dias, agronomkinja iz države Mato Grosso do Sul u kojoj živi 2,6 milijuna ljudi i 21,5 milijuna grla stoke. Poljoprivredni lobi jedan je od najjačih u Brazilu, dio trijade kolokvijalno nazvane Biblia, boi e bala (Biblija, govedina i meci) koja označava najmoćnije tamošnje elite, upravo one koje su Bolsonara dovele na vlast.
Da Costa Dias eksponentica je poljoprivrednog lobija koju je katolička organizacija za prava sjedilačkih naroda CIMI uvrstila na crnu listu protivnika tih prava jer je, među ostalim, od vlade bivšeg predsjednika Michela Temera tražila da ukine nacionalnu politiku za održivi razvoj tradicionalnih naroda koja je na snazi od 2007. Ministrica je ljetos predvodila kongresnu skupinu koja je u tom tijelu progurala takozvani Zakon o otrovu kojim će se olakšati upotreba toksičnih pesticida, a u svojoj državi potpisivala je porezne olakšice za najveću svjetsku kompaniju za preradu mesa JBS S.A, od koje je zauzvrat primala donacije za kampanju.
Po uzoru na američkog predsjednika Donalda Trumpa, Bolsonaro je na Twitteru opravdao ovaj potez tvrdnjom da ti ‘potomci bivših robova’ imaju pravo na čak 13 posto brazilske kopnene površine, koliko se nalazi pod nekim oblikom zaštite, te da na tolikoj ogromnoj površini živi manje od milijun ljudi, što on smatra nepravednim. Rekao je da te ljude iskorištavaju i njima manipuliraju nevladine organizacije, pa ponovio obećanje iz kampanje da pripadnici sjedilačkih naroda više neće dobiti nijedan centimetar zemlje. Agencije za zaštitu Amazone okvalificirao je kao nepotrebne i ideološke te rekao da nema potrebe da se sjedilačke narode ‘tretira kao životinje u zoološkom vrtu’.
Bolsonaro je ovim dekretima praktički derogirao ustav koji je brazilska vlada donijela 1988., nakon završetka 21-godišnje vojne diktature u kojoj su sjedilački narodi koji nastanjuju područje Amazone brutalno proganjani kako bi se napravilo mjesta ‘razvoju’. Tim je ustavom ovim zajednicama priznato pravo na nesmetani život na teritorijima njihovih predaka, a nakon donošenja ustava promijenio se i pristup sada ukinute agencije FUNAI, koja je dotad imala zadaću kontaktirati plemena i raseljavati ih, da bi kasnije bila usvojena politika izbjegavanja kontakta i priznavanja prava na tradicionalni način života bez uplitanja izvana. Jedan od projekata vojnog režima bio je onaj izgradnje željezničke pruge krajem 1970-ih, koja je prepolovila mineralima bogat rezervat Yanomami. U vrijeme izgradnje pruge na to su područje nahrupili deseci tisuća stočara, špekulanata zemljom i kopača zlata koji su vodu zagadili živom i donijeli bolesti koje su desetkovale lokalne zajednice. Bolsonaro je sada naumio ukinuti Yanomamiju status rezervata, a ljude koji tamo žive ‘integrirati u društvo’, što pokazuje da se državna politika prema domorodačkim zajednicama vraća na pozicije od prije donošenja ustava, odnosno na one koje su vrijedile u vrijeme vojne diktature.
Na području Amazone postoji 436 teritorija formalno označenih kao ‘autonomne sjedilačke zone’, a iz otprilike polovice njih pripadnici autohtonih naroda već su protjerani.
Neovisni istraživački institut IMAZON tvrdi da je uništavanje šume naročito intenzivno bilo u vrijeme tri mjeseca predizborne kampanje koja su prethodila pobjedi Bolsonara
Nasrtaji rudara, kopača, farmera i ilegalnih sjekača šume kojima je zemlja potrebna za ispašu stoke nikada, međutim, nisu prestali, a budući da su sve te aktivnosti protuzakonite, sve što se tamo događa praktički spada u organizirani kriminal u kojemu ponekad sudjeluju siromašni pojedinci, no najčešće ipak krupni kapital. Podmetanje požara najjednostavnija je metoda uništavanja amazonske prašume, nakon čega se zemlja pretvara u livade za ispašu. Deforestacija Amazone donekle je bila zaustavljena u vrijeme dva mandata sada političkog zatvorenika, bivšeg predsjednika Luiza Inácija Lule da Silve iz Radničke partije, no njegova nasljednica Dilma Rousseff također iz PT-a odobrila je 2013. zakon o šumama kojim je izvršena opća amnestija za one koji su ilegalno sjekli šumu na malim imanjima. Iako se ova odluka nije odnosila na velike kompanije, ona je doprinijela atmosferi nekažnjivosti, pa je u idućih četiri od šest godina zabilježen rast deforestacije.
Kada je i Rousseff u montiranom procesu opozvana zbog sumnji na korupciju, na njezino mjesto postavljen je tehnokrat i eksponent desnice Michel Temer, koji je proveo niz zakonskih mjera u korist poljoprivrednog lobija, a u zamjenu za podršku u kongresu, tijelu čijih je polovica zastupnika već bila povezana s tim lobijem. Temer je drastično srezao proračunska sredstva za državne agencije koje se bave zaštitom Amazone, prosječno između 40 i 50 posto, a u ožujku prošle godine donesena je još jedna odluka o općoj amnestiji kojom je ilegalnim sjekačima šume oprošteno ukupno 2,2 milijarde dolara ispisanih globi. Agencije su izgladnjene do mjere da su postale praktički disfunkcionalne, pa su pripadnici autohtonih naroda prisiljeni sami se naoružavati i boriti protiv ilegalnih upada na zaštićena područja. U reportaži objavljenoj u listopadu prošle godine novinari National Geographica posjetili su nomadsko pleme Awá, čijih pripadnika ima još samo nekoliko stotina. Oni žive u rezervatu Araribóia, u blizini kojeg se nalazi otvoreni rudnik željeza, željezničkom prugom povezan s lukom São Luís na Atlantiku, odakle je 2017. izvezeno 162 milijuna tona željezne jezgre, uglavnom u Kinu. Nakon nasrtaja Temerove vlade na relevantne agencije na čitavom područje rezervata ostao je jedan jedini kontrolni punkt koji čuvaju tri nenaoružana rendžera.
Prema najsvježijim podacima, u protekle dvije godine zabilježen je najveći porast deforestacije Amazone u posljednjih deset godina. Između kolovoza 2017. i srpnja 2018. posječeno je skoro 8.000 kvadratnih kilometara šume, što je 14 posto više nego godinu ranije i najviše od 2008. Gotovo polovica emisija stakleničkih plinova u tom periodu bila je uzrokovana podmetnutim šumskim požarima u cilju čišćenja terena, a neovisni istraživački institut IMAZON zabilježio je i porast razine degradacije šume u cijelom bazenu Amazone od 218 posto. Ista agencija tvrdi i da je uništavanje šume naročito intenzivno bilo u vrijeme tri mjeseca predizborne kampanje koja su prethodila pobjedi Bolsonara, najviše u državama Acre i Amazonas, u kojima je Bolsonaro ostvario značajne rezultate.
Rekordnu sječu stabala zabilježila je i Pará, jedna od devet brazilskih država na kojima se prostire bazen Amazone, a najviše je na njezinom teritoriju stradala zona zaštićenog okoliša Triunfo do Xingu, područje na kojemu privatno vlasništvo nije u potpunosti zabranjeno, što ga čini naročito ranjivim. Zaštićena zona rijeke Xingu graniči s distriktom São Felix do Xingu, administrativnom jedinicom u državi Pará s najviše stoke u cijelom Brazilu. U cijeloj toj državi, koja se prostire na 1,2 milijuna kvadratnih kilometara, državni Sekretarijat za okoliš i održivi razvoj SEMAS ima zaposlenih 20 rendžera.
Brazil je, inače, 2012. prestigao SAD na mjestu najvećeg svjetskog proizvođača mesa i dosegnuo oko 15 posto međunarodnog tržišta govedine. S 211 milijuna grla 2016. – više nego stanovnika – bio je druga zemlja svijeta po veličini stada, odmah iza Indije. Te je godine izvezao 12 milijardi dolara mesa, najviše u Kinu, Hong Kong, Saudijsku Arabiju i Rusku Federaciju. Nakon Bolsonarove objave dekreta koji se odnose na institucionalne promjene zaštite prirode, ali i na najavu privatizacije državnih kompanija, svjetski mediji zabilježili su porast indeksa burze São Paula od 3,56 posto. Vrijednost dionica kompanije za proizvodnju struje Electrobras narasla je za 20 posto, a proizvođača oružja Forjas Taurus za 47 posto, jer je Bolsonaro najavio i labavljenje zakona o regulaciji oružja kao odgovor na epidemiju kriminala. Organizacija Global Environmental Change objavila je, pak, uoči izbora da američki investicijski fondovi BlackRock, Vangaurd i State Street imaju ukupno od 20 posto udjela u američkim kompanijama Archer Daniels Midland i Bunge, koje imaju velike operacije proizvodnje govedine i soje u Brazilu. Nevladina organizacija upozorila je tada da ti investicijski fondovi, inače najveći u SAD-u, zbog toga imaju ‘direktan interes utjecati na ponašanje tržišta u vrijeme predizborne kampanje’.
Koordinator Greenpeacea za Brazil Marcio Astrini izjavio je da prema mišljenju znanstvenika ‘šuma prestaje biti šuma’ kada razina deforestacije dosegne razinu od 20 do 30 posto, pri čemu je uništavanje šume u Amazoni danas vrlo blizu 20 posto. S obzirom na to da ove industrije sada na vlasti imaju svoga čovjeka, za pretpostaviti je da će kritična granica ubrzo biti prijeđena, nakon čega bi biološka funkcija Amazone mogla biti nepovratno uništena.
