Pripadnici generacije Z možda neće spasiti svijet, ali su pronašli načine kako da ga učine iole podnošljivijim za život. Posebno u periodu sušnih ljeta, kada razorne posljedice klimatskih promjena dolaze po svoje i život u prekomjerno asfaltiranim gradovima čine nepodnošljivim. Za jednog takvog nesnosnog dana, u sigurnosti klimatiziranog doma, palimo TikTok i nakon poduljeg skrolanja nailazimo na pravo malo blago – trend tzv. seed bombinga.
Radi se o drevnoj japanskoj praksi, u originalu poznatoj kao tsuchi dango (zemljane knedle), koja podrazumijeva pravljenje bombica sastavljenih od sjemenja različitog bilja, najčešće autohtonog, komposta i gline. Ljudi ih potom bacaju u vlastite vrtove i polja ili, još bolje, na zelene gradske parcele, koje se, nakon što priroda oradi svoje, pretvaraju u čarobne male oaze.
Tom metodom svojevremeno su se služila i autohtona sjevernoamerička plemena, a u modu su je 1970-ih vratili američki aktivisti, predstavljajući je kao novi vid praktične pobune. Skupina urbanista iz Lower East Sidea u New Yorku, sklona gerilskom vrtlarenju, očajnički je željela transformirati vlastitu okolinu. U nemogućnosti da natjeraju lokalne vlasti na djelovanje, dizajnirali su prototipove tradicionalnih bombica sjemenja, bacali ih preko ograda na prazne zemljane površine i gledali kako njihov kvart, na zadovoljstvo pčela i drugih oprašivača, postaje sve zeleniji. Trend je nastavio životariti u narednim desetljećima, a u središte pažnje su ga vratili TikTokeri, koji svoje seed bombing akcije dijele s korisnicima te društvene mreže. Najčešće se, ponovo, radi o Amerikancima koji se snimajući i objavljujući to što čine upuštaju u poprilično velik rizik. U većini dijelova SAD-a, naime, nekontrolirano prosipanje sjemenja je protuzakonito. Ali zato ljudi bez imalo problema mogu hodati naokolo naoružani do zuba.
U takvim okolnostima nije nam bilo lako pronaći sugovornike za ovaj tekst. Nakon neizvjesnog traganja, napokon nam je stigao pozitivan odgovor od djevojke koja je na TikToku poznata pod alijasom Eco Punk. Zbog rizika u koji se svjesno upušta, za ovu priliku ćemo joj zaštiti puni identitet i tek otkriti da se radi o Aminah, zoomerici u dvadesetima koja živi u New Yorku i radi u neprofitnoj organizaciji za zaštitu okoliša. Govori nam da je odrasla uživajući u divljini, igrajući se na obalama rijeka i planinareći. To ju je, u kombinaciji sa strašću za društvenom pravdom i interesom za položaj marginaliziranih zajednica, nadahnulo da nastavi karijeru u znanosti o okolišu. Ali i da se okrene aktivizmu.
- U posljednjem periodu sam se osjećala frustrirano zbog ograničenja koja postoje na polju zagovaranja u borbi protiv klimatskih promjena. Nakon mjeseci prolaska pored napuštenih parcela u mom susjedstvu, u Harlemu, i gledanja svih neautohtonih vrsta koje je grad zasadio na određenim područjima, odlučila sam se baciti u akciju – kaže Aminah.
Gradovi trebaju zelena utočišta (Foto: Wikipedia)
Zanima nas koje sve koristi naš ekosustav može imati od urbanog vrtlarstva i seed bombinga, posebno s obzirom na zastrašujuće posljedice klimatske krize. Zašto je, uopće, takve akcije važno provoditi u gradovima, pitamo je.
- Urbano vrtlarstvo i bombardiranje sjemenjem utječu na povećanje bioraznolikosti, sekvestraciju ugljika i reguliranje temperature te poboljšavaju kvalitetu zraka i vode – a sve to je ključno za ublažavanje učinaka klimatske krize. Te su radnje od iznimne važnosti u gradovima jer pretvaraju zapuštene prostore u zelena utočišta, podupiru oprašivače i zbližavaju zajednice koje rade na održivosti, čineći tako urbana okruženja otpornijima i pogodnijima za život – objašnjava Aminah.
Naša sugovornica na svom TikTok profilu često upozorava na važnost korištenja tradicionalnog, autohtonog sjemenja. Time se, tumači nam, podržava lokalne ekosustave i osigurava bolji rast zelenih oaza. Dodaje, međutim, da to nije jedina stvar koju bi početnici, dovoljno odvažni da se bace na gerilsko vrtlarenje, trebali znati.
- Za "sadnju" je ključno odabrati pravu sezonu, pri čemu je jesen najbolje vrijeme, te lokaciju na koju ćemo baciti sjemenje, uzimajući u obzir faktore kao što su kvaliteta tla i dostupnost sunčeve svjetlosti. U gradu kao što je New York ponekad može biti teško pronaći zelene površine, ali postoje načini da onu malu količinu koja u gradovima još uvijek postoji povratimo u naše ruke – ohrabrujuće će Aminah.
- Važan je i sam način izrade bombica. Prije svega se pobrinite da imate dovoljno sjemenki koje su pravilno umotane u smjesu bogatu hranjivim tvarima kako biste povećali njihove šanse za klijanje i preživljavanje – domeće ona.
Sve u svemu, za akciju nije potrebna posebna oprema niti vrtlarske vještine. Budući da su sjemenke obložene kompostom, one su u biti već posađene u vlastitom malom ekosustavu. Bombice će se otvoriti pri udaru o tlo i nakon dva do tri tjedna uz malo kiše, pustiti korijenje. Uostalom, TikTok je prepun videa s uputama kako ih napraviti.
Pored takvih videa, Aminah na svome profilu donosi i one u kojima komentira aktualna politička zbivanja, i to u kontekstu zaštite okoliša. Jedan od gledanijih je onaj u kojem objašnjava zašto na zastrašujuća zbivanja u pojasu Gaze, gdje je dosad u izraelskim napadima ubijeno oko 40.000 palestinskih civila, među kojima veliki broj žena i djece, treba gledati i kao na ekološku krizu.
- Taj sukob ozbiljno utječe na prirodne resurse, proizvodi nestašicu vode i hrane, degradaciju zemljišta, a iza sebe ostavlja opasni otpad. Vojne akcije i ograničenja kretanja koja su nametnuta ljudima ometaju upravljanje okolišem i napore za njegovo očuvanje, pospješujući onečišćenje i uništavanje tradicionalnih staništa – veli naša sugovornica.
- Rješavanje tih pitanja ključno je za dugoročnu održivost, zdravlje ekosustava, kao i zajednica u toj regiji. Uostalom, vjerujem da svatko na planetu ima pravo na zdrav okoliš – zaključuje Aminah.
Tekst je izvorno objavljen u prilogu Novosti Nada - društvenom magazinu Srpskog demokratskog foruma.
