Proljetno sunce taman je ove godine prvi puta zagraktalo kad sam, šetajući Jarunom, ugledala nakićenu školsku ploču, na nju prislonjen bicikl, a ispred njega čovjeka koji nešto zdušno objašnjava i kameru koja ga snima. Čovjek je zatim po ploči kredom ispisao raznoliko matematičko znakovlje. Zastala sam, podbočila se na obližnje stablo da čujem tko je i što to govori. Ispalo je da je čovjek profesor po struci i da se zove Mervan Pašić. Da budemo precizni, redoviti je profesor Zavoda za primijenjenu matematiku na zagrebačkom Fakultetu elektrotehnike i računarstva (FER). Otkako je lani počela pandemija, velik dio nastave na fakultetima poprimio je online oblike, a Pašić je upravo na Jarunu izvodio jedan oblik takve nastave. Mnogo je opravdanih zamjerki na takav tip učenja i poučavanja, ali neki su ih profesori i profesorice nastojali ublažiti i umanjiti, adaptirajući se kreativno, pa čak i entuzijastično, na novonastale uvjete.

Takav inovativan pristup online nastavi prigrlio je i Pašić, pa nije trebalo dugo da privuče pozornost javnosti i skupi pun naramak pozitivnih reakcija na društvenim mrežama FER-a. Od početka pandemije vodi i redovno ažurira svoj YouTube kanal, na kojem je u početku objavljivao snimke predavanja iz učionice, kako bi studenti i studentice mogli ponoviti gradivo prije ispita. S vremenom je takvo gradivo zaintrigiralo i širi krug ljudi, slučajne namjernike i lutalice opčinjene matematikom i čovjekom koji o njoj zaneseno govori.

Uz redovitu je nastavu Pašić odlučio početi snimati i video-uratke ponavljanja gradiva na različitim lokacijama u Zagrebu, ali i van toga grada. Snimati nije prestao ni tijekom božićnih i novogodišnjih praznika, pa je u njima posebno praznično raspoložen, a odjeću mu krase božićni modni dodaci. Izazov prenošenja znanja studentima u novim uvjetima, ali i zadržavanja živog i živahnog ljudskog kontakta kroz tehnologiju, objeručke je prihvatio, premda mu je dosad takvo podučavanje bilo potpuna nepoznanica. Priča nam kako do prije koju godinu, dvije, nije niti znao što je snimanje, kako se to radi za YouTube i je li uopće moguće prenijeti preko video-snimki pozitivu koja postoji na predavanjima uživo.

- Ideju za snimanje predavanja su mi dali moji studenti. Bolje rečeno, natjerali su me, jer smo nakon četiri tjedna uživo nastave u ljetnom semestru 2019./20. morali svi ići u lockdown. Zbog toga sam lani u travnju krenuo sa snimanjem predavanja u praznim dvoranama FER-a, pretvarajući se da su dupkom pune, kao na predavanjima uživo - objašnjava nam Pašić početak svoje YouTube karijere. Nedugo nakon toga, svoju je ploču odlučio izmjestiti na Jarun.

- Još sam kao student, a pogotovo poslije kao matematičar i znanstvenik, obožavao čitati i pisati matematiku u prirodi. Na Maksimiru, Jarunu, Sljemenu i uz obalu našeg mora. No budući da sam često na biciklu i kao takav sam biciklirao po Jarunu, još mnogo godina prije sam uočio izvrsnu ploču za pisanje u parku za djecu na otvorenom, na južnom dijelu Jaruna. Tad sam odlučio nešto poduzeti i skrenuti pažnju studentima na to da, ako već ne možemo učiti na FER-u, onda to možemo bilo gdje drugdje na otvorenom, pa makar i po hladnoći i kiši na maglovitom Jarunu. A budući da je Jarun simbol vježbanja duha i tijela na otvorenom, nije se bilo teško odlučiti gdje snimati - priča Pašić.

Njegova su predavanja postala neka vrsta simbola neodustajanja, konstruktivne pozitive, pronalaženja malo prostora za disanje i inspiraciju učenja u zagušujućim, teškim i za mnoge pasivizirajućim okolnostima.

U jednom od novijih ovojesenskih videa Pašić tako uz popratne zvukove pijanina objašnjava limes niza na primjeru pjesme Antuna Gustava Matoša, dok sjedi uz kip Matoša na klupi na Strossmayerovom šetalištu. "U Matoševom sonetu Lakrdijaš 14 je stihova koji su potrpani u četiri strofe po principu 4-4-3-3. Ne znam jeste li primijetili niz stihova koji opisuju osobine lika, a u limesu je upravo taj lik. To je kao kad imamo niz racionalnih brojeva, a limes tog niza je onda iracionalan. Niz je u jednom skupu, a limes u drugom. Ovdje, koje li slučajnosti, upravo limes, a to je Petrica Kerempuh, jest iracionalan lik iz istoimene balade Miroslava Krleže", objašnjava u videu.

Da su njegove snimke popularne, govore i brojke – mnoge imaju više od tisuću pregleda. Od početka pandemije snimio ih je 60-ak, a kako je vrijeme prolazilo, tako su se mijenjali atmosfera i okruženje na snimkama. Nije pritom matematici privukao samo studente koji snimke gledaju, nego je svojim javnim predavanjima zaintrigirao i brojne slučajne prolaznike tijekom samih snimanja.

- Mnogo puta su me zapitkivali prolaznici. Ne privlači ih samo matematika, nego i dekoracija ploče s plišancima, koja je privukla pažnju mnogih. Evo nekoliko primjera. Budući da se ploča nalazi u malom dječjem parku na otvorenom na južnom dijelu Jaruna, onda njega posjećuju i roditelji s malom djecom. Jednom je jedna mama uzviknula svom mužu i svojoj kćerkici: "Gledajte na ploči, pa to su integrali funkcija, ja sam ih rasturala kad sam bila na Ekonomskom faksu!". Ili, jedan tata je sa sinom čekao da završim sa snimanjem predavanja, da bi si uzeli za uspomenu jednog plišanca koji je visio pored ploče, kao moja dekoracija tom predavanju. Taj se plišanac jako svidio njegovom sinu. Dao sam mu dva takva - govori Pašić.

Da su njegovi studenti i studentice posebno oduševljeni, potvrđuje i to da su ga nakon jarunske serije predavanja, koju je objavio na svom kanalu, masovno nagovarali da počne snimati i na drugim lokacijama.

- Nagovarali su me da počnem snimati i na Sljemenu, u snježnim, visinskim uvjetima, te u ljetnom semestru uz obalu našeg mora. To sam ja i učinio. Na Sljemenu sam, u kombinaciji s Jarunom, za potrebe zimskog semestra 2020./2021. snimio cijelu seriju predavanja "Maths & Nature" i objavio na YouTube više od njih 16, a posebno se istaknulo predavanje "04-1-Maths & Nature", koje je snimano pod snijegom od pola metra, koji je pao noć prije snimanja - prepričava profesor.

Ne bilo mu teško, za potrebe ljetnog semestra, Pašić je snimio novu seriju predavanja "Naše More", koja sadrži 13 predavanja na Jadranskoj obali: pet na plaži u Sukošanu, pored antičke luke Barbir, pet na plaži u Bibinju te tri na otoku Murteru. Ovakav ga rad ispunjava i raduje i za njega su, kaže, priroda i matematika neminovno povezane.

- Za mene je matematika sloboda egzaktnog izražavanja. S druge strane, u prirodnom se okruženju, kao što su drveća, planina ili more, osjećam potpuno slobodno, i duhovno i mentalno. Veza između matematike i prirode je, dakle, sloboda - zaključuje Pašić.

U posebno teškim uvjetima pandemije, svoj je slobodarski duh Pašić očuvao i nastavio širiti, i to je vjerojatno najvažnija i najljepša lekcija koju jedan profesor uopće može podijeliti i podariti.

 

Tekst je izvorno objavljen u mjesečnom prilogu Novosti Nada - društvenom magazinu Srpskog demokratskog foruma