SDSS-ova zastupnica Dragana Jeckov govorila je o Izvještaju o radu Državnog ureda za reviziju za 2020. godinu. Navela je da izvještaj sadrži desetogodišnje podatke u periodu od 2009. do 2019. o broju obavljenih revizija te naloga i preporuka u prijašnjim revizijama. Tako je naloga i preporuka bilo skoro 16.000, točnije 15.917, a prošle godine ih je bilo čak 1.359. Jeckov je naglasila da je zabrinjavajuće to što u tom desetogodišnjem periodu nije postupljeno po čak trećini naloga i preporuka.

- Valjalo bi doći do pravog razloga zašto pojedini subjekti ne poštuju naloge i preporuke te vidjeti koji su subjekti recidivisti. Upravo iz tog razloga treba spomenuti suradnju ovog Državnog ureda s drugim tijelima državne vlasti, čime se održava samostalnost i neovisnost ovog tijela. U tom kontekstu, Ured je surađivao s DORH-om kojem dostavlja sve izvještaje o obavljenoj financijskoj reviziji i reviziji učinkovitosti, s Ministarstvom unutarnjih poslova, Ministarstvom financija i sudovima. Navedenim tijelima dostavljeni su na zahtjev izvještaji, dokumentacija i dodatna pojašnjenja za 127 subjekata revizije, od čega na zahtjev državnih odvjetništava za 104 subjekta, na zahtjev Ministarstva unutarnjih poslova za 14 subjekata, a Ministarstva financija za sedam subjekata i sudova za dva subjekta revizije - kazala je Jeckov.

Ovaj Ured je DORH-u dostavio obavijesti o utvrđenim povredama Zakona s cjelokupnom dokumentacijom za 30 političkih stranaka i tri nezavisna zastupnika za koje su revizijom obavljenom u 2020. utvrđene nepravilnosti u poslovanju. Samostalna demokratska srpska stranka također je dobila Mišljenje o financijskim izvještajima i o usklađenosti poslovanja, uz napomenu kako su oba mišljenja bezuvjetna, odnosno da je sve je bilo po pravilu, naglasila je Dragana Jeckov.

 

Građani i pravo na pritužbe

Anja Šimpraga, SDSS-ova zastupnica, 27. maja govorila je o Izvještaju Odbora za predstavke i pritužbe za 2020. godinu. Građani se obraćaju Odboru i skreću pozornost na moguće propuste, pogreške, nekorektnosti ili kršenja svojih prava od strane tijela vlasti, jedinica lokalne i regionalne samouprave te pravnih osoba koje imaju javne ovlasti i stručnih službi. Odbor je zaprimio i obradio 190 predstavki i pritužbi, što je 21 pritužba manje nego 2019. Ti primjeri su zoran prikaz kakvi sve problemi muče građane, a to nisu samo politički obojeni problemi, već i životni, navela je zastupnica.

- Ni rad Odbora za predstavke i pritužbe nije bio lišen utjecaja koronavirusa, pa je tako prošle godine tek nekoliko stranaka osobno primljeno u zgradi Hrvatskog sabora. Međutim, pogledamo li broj predmeta u razdoblju od 2013. do 2020. godine postavlja se pitanje je li samo koronavirus tome doprinio? Naime, od 2013. godine, kada je odbor imao čak 491 predmet, broj predstavki i pritužbi iz godine u godinu u pravilu opada - objasnila je Šimpraga.

Najveći broj predstavki i pritužbi, njih čak 85, odnosi se na pravosuđe, upravu, Državno odvjetništvo i policiju. Prigovori na rad pravosuđa u pravilu se mogu sažeti na način da su građani tražili od Odbora da se postupci pred sudovima budu vođeni bez neosnovanog odugovlačenja i budu završeni u razumnim rokovima. Šimpraga je naglasila da je Odbor uputio i 173 požurnice nadležnim državnim tijelima i zaprimio 164 očitovanja nadležnih tijela, pri čemu je od toga 15 predmeta riješeno u korist građana. Šimpraga je naglasila da je potrebno podići vidljivost kvalitete Odbora tako da se široj javnosti konstantno skreće pozornost da u okviru Sabora, ali i drugih državnih tijela te jedinica lokalne i područne samouprave, postoje adrese kojima se mogu obratiti sa svojim problemima. Na smanjen broj pritužbi utjecalo je i to da građani nisu upoznati s institutom predstavki i pritužbi u okviru ovog Odbora.

- Ljude treba upućivati i educirati. Čini mi se kao da je situacija s predstavkama i pritužbama slična onoj kod instituta besplatne pravne pomoći – građani jednostavno nisu čuli za takvo nešto pa se zbog toga time i ne koriste - objasnila je Šimpraga.