Od 5. jula do danas traju devastacija i bušenje korita, promjena obala i promjena toka rijeke Une. Radi se o pograničnom području između BiH i Hrvatske koje je pod zaštitom pa je izvršna vlast u Bosni i Hercegovini uputila obavijest Sekretarijatu ESPOO konvencije i Implementacionom komitetu SEA orotokola. Odgovora do danas nema, a aktivisti(ce) upozoravaju i na to da izostanak odgovora Evropske unije na situaciju pokazuje slabosti, tromost i nebrigu Bruxellesa.
Amarildo Mulić, predsjednik udruženja građana "Unski smaragd" kaže da je pokušaj izgradnje hidroelektrane vrijeđanje svijesti građana i nepoštovanje međunarodnih konvencija uz zaobilaženje institucija Bosne i Hercegovine.
- S obzirom na medijski pritisak i prisutnost medija putem društvenih mreža i uopšte javnosti, očekujemo da napokon inspektori u Hrvatskoj obustave dalju devastaciju korita, bušenje korita, promjenu obala i režima toka rijeke Une. Očekujemo da tužiteljstvo podnese prijavu protiv odgovornih lica. Kompleks vrela Une je od 1968. zaštićen spomenik prirode, a nalazi se i u mreži Natura 2000. Očekujemo zaustavljanje gradnje, eliminaciju građevinskih mašina i da se naloži investitoru da devastirani mikrolokalitet vrati u početno stanje. Frapira nas tromost administracije EU, jer su građani i nevladine organizacije kao institucije kontaktirale institucije Unije i slali dopise. Administracija se pokazala vrlo sporom, kao i reakcija. Pozornost je sve više usmjerena ka tom području, a možemo reći da je zabrinjavajuća slaba i tiha reakcija institucija Bosne i Hercegovine – kaže Mulić.
Fondacija Atelje za društvene promjene - ACT i ostali čuvari i čuvarice rijeka iz Bosne i Hercegovine s puno pažnje prate dešavanja oko pokušaja izgradnje male hidroelektrane (mHE) na Vrelu Une. Lokalnom stanovništvu, čiji je hrabri i odlučni angažman najveći garant da ovaj štetni projekat neće biti realizovan, pružaju punu podršku, uz najavu da uskoro dolaze na stražu, kaže Lejla Kusturica, direktorica Fondacije ACT.
Entitetske institucije zadužene za zaštitu okoliša su reagirale, putem ministarstva vanjskih poslova o svemu obavijestile Sekretarija ESPOO konvencije i Implementacioni komitet SEA protokola, a odgovora na njihove obavijesti do danas nema
“Pokušati izgraditi mHE na Vrelu Une, jedinstvenom kraškom izvoru, predstavlja suludu zamisao s obilježjima ekocida. Pozdravljamo podnošenje krivične prijave protiv službenika koji je, zaobilazeći zakonske propise, izdao lokacijsku dozvolu za spomenutu mHE, ali i još jednom apelujemo na resorno ministarstvo Vlade Republike Hrvatske i inspekcijske organe da konačno donesu rješenje o obustavi svih radova na ovom projektu. Tek tada ćemo moći reći da je Una sigurna. Nažalost, to još uvijek nije učinjeno te mještani i aktivisti rijeku čuvaju tijelima. Rijeke nas spajaju i ovo je zajednička borba!” – kaže Kusturica.
U Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske kažu da informacije o situaciji prate iz medija. Zvanične informacije od Republike Hrvatske nikad nisu dobili, niti su ikad obaviješteni o početku radova."S obzirom da se radi o pograničnom području i o području koje je pod zaštitom, investitor je u postupku ishodovanja dozvola bio dužan sprovesti stratešku procjenu uticaja u prekograničnom kontekstu i obavijestiti javnost i institucije potencijalno poghođene zemlje, što nije učinio. Mi smo, kao kontakt institucija za ESPOO konvenciju u ime BiH, obavijestili Sekretarijat ESPOO konvencije i Implementacioni komitet SEA porokola putem Ministarstva inostranih poslova BiH, i još nemamo povratnu informaciju. Situaciju mora hitno rješavati hrvatsko ministarstvo nadležno za zaštitu životne sredine. Poučeni njihovim stavom u slučaju Trgovske gore, mi smo se odmah po saznanju da se izvode radovi u pograničnom području, a bez istraženih uticaja na životnu sredinu na bh. strani obratili Sekretarijatu ESPOO konvencije s ciljem zaštite naših prava kao pogođene zemlje“ – kažu u ministarstvu.
Kada su u pitanju mehanizmi borbe protiv izgradnje mini hidroelektrane na Vrelu Una bitno je razumjeti nadležnosti institucija u Bosni i Hercegovini i njihove mogućnosti da reaguju u ovakvim slučajevima, poručuju u Federalnom ministarstvu okoliša i turizma.
"S obzirom da je u pitanju izgradnja mini hidroelektrane u Hrvatskoj, time postupak zahtjeva uključivanje i drugih nadležnih institucija u BiH. U ovom kontekstu, Federalno ministarstvo okoliša i turizma u skladu sa nadležnostima je odreagovalo prema Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine da putem Ministarstva vanjskih poslova Bosne i Hercegovine reaguju u skladu s nadležnostima i postupe dalje kako bismo zaštitili naša prirodna bogatstva. Pored navedenog, reagovali smo i prema resornom kantonalnom ministarstvu za dostavljanje informacija o poduzetim aktivnostima, kao i prema Nacionalnom parku Una da se uključe i nadležne inspekcije. U navedenom postupku, uočili smo da je Republika Hrvatska očigledno propustila provođenje postupka procjene utjecaja na okoliš u prekograničnom kontekstu i uključivanje BiH institucija u taj postupak” – kažu u ministarstvu.
Odmah po saznanjima o početku građevinskih radova, predstavnici Ministarstva za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliša Unsko-sanskog kantona i JP Nacionalni park "Una" su posjetili navedeni lokalitet. Načelnik općine Gračac primio je predstavnike ministarstva 12.07.2024.
"Nakon navedenog, Ministarstvo je informiralo Upravu za inspekcijske poslove Unsko-sanskog kantona, te je dana 16.07.2024. godine od strane kantonalnog inspektora zaštite okoliša i kantonalnog urbanističko-građevinskog inspektora uz prisustvo koordinatora za nadzorničku i tehničku službu JP NP 'Una' izvršen inspekcijski nadzor u neposrednoj blizini navedenog lokaliteta s bosanskohercegovačke strane. Prema informacijama kojim Federalno ministarstvo raspolaže, 12.07.2024. godine izvršen je inspekcijski nadzor od strane Republike Hrvatske od inspekcije zaštite okoliša, Službe građevinske inspekcije, Službe za nadzor zaštite okoliša i vodopravne inspekcije. Pored navedenog, u kontaktu smo sa Ministarstvom vanjskih poslova, koji su dalje postupili u skladu sa nadležnostima te očekujemo odgovor od Republike Hrvatske. Prema kantonalnoj inspekciji koja je izašla na teren u blizini navedenog lokaliteta s bosanskohercegovačke strane, vizuelno nisu uočene nikakve promjene u boji vodotoka Une prije i poslije ušća Krke" – kažu u ministarstvu.
