Obrat u slučaju pulskog Lungomara: istarsko Županijsko državno odvjetništvo zatražilo je povrat oko 80 tisuća četvornih metara šumskog zemljišta uz tu gradsku šetnicu na koje se upisalo poduzeće Hotel Valkane poduzetnika Dragana Šolaka. Zahtjev je upućen prije dva i pol mjeseca, ali je o njemu javnost obaviještena tek prošli utorak na pres konferenciji Inicijative za Lungomare.

Upravo je taj građansko-aktivistički pokret svojim radom na razotkrivanju svih okolnosti, pod kojima je spomenuti tajkun zaposjeo prevrijednih osam hektara – i ne samo to – predmetnoga gradskog područja, nagnao odgovorne institucije da se pozabave svojim poslom. Analiza je konačno rezultirala DORH-ovim nalazom prema kojem nije provedena revizija pretvorbe i privatizacije za navedenu tvrtku, te pretvorba nije obrađena s imovinsko-pravnog aspekta jer je u nju ušlo zemljište koje prema propisima RH ne može ući u procjenu.

Nadalje, ističe se da, uvažavajući recentnu sudsku praksu, pravni prednik Hotela Valkane nije mogao steći vlasništvo na šumama i šumskom zemljištu, dok rješenje Hrvatskog fonda za privatizaciju o pretvorbi nije moglo biti temelj za promjenu vlasničkog statusa zemljišta uz Lungomare. To su zasad poznati osnovni naglasci iz reakcije županijskog javnog tužilaštva, a na konferenciji Inicijative moglo se čuti i da je svjetlo analize palo na dva konkretna imena iz privatizacijskog fonda sredinom devedesetih godina 20. stoljeća: predsjednika Ivana Penića i njegova zamjenika Miljenka Weissa. Potonji je inače nedugo po kraju procesa odigranog u korist Šolakova biznisa navodno prešao u upravu Istra cementa, poduzeća koje će se ubilježiti u posjed nad spornim zemljištem i poslužiti kao osnova za planiranje gradnje hotela na Lungomaru.

Priča nije završena, naravno, i bit će tu još pravosudnog i drugog natezanja, ali ohrabruje već i ovakav zaokret kontra smjera što ga Puli u ime privatnog profita zadaje vladajuća gradska ad hoc koalicija na čelu s gradonačelnikom Filipom Zoričićem i SDP-om.