Svakih nekoliko dana na raznim televizijama, pred zabrinutim licima voditelja, neki demograf gorko zavapi da Hrvatska gubi stanovništvo i da imamo puno depopuliziranih područja po Lici, Kordunu, Baniji i na drugim mjestima. Procjene su da će broj građana Hrvatske na idućem popisu stanovništva pasti ispod četiri milijuna. Još samo fali da nekadašnji pomoćnik ministra Jure Radića, kojeg su jedni zapamtili kao ministra obnove i graditeljstva, a drugi kao ministra humanog preseljenja, demograf Stjepan Šterc, zavapi da bi bilo dobro da se barem Srbi vrate.
Govorimo o područjima na kojima je živjelo oko 250.000 Srba, koji su, najčešće, u "Bljesku" i "Oluji" izbjegli ili su protjerani iz Hrvatske i kojima je godinama hrvatska politika praktički onemogućavala povratak, kako bi se ostvario san nekadašnjeg političkog i vojnog vrha da se Srbi nikada niti ne vrate. Država koja se najprije pobrinula da se tamo život ugasi, jer je, u suludoj razmjeni stanovništva sa Srbijom, namjeravala tamo naseliti Hrvate iz Bosne i Hercegovine, danas cmizdri kako joj je "trbuh" od Karlovca do Zadra ostao prazan i upravo priprema zakon koji bi mnogim općinama na tim područjima mogao zakucati zadnji čavao u lijes. Riječ je o Zakonu o financiranju lokalne i područne (regionalne) samouprave, o čijem se prijedlogu nacrta, prije nekoliko dana, raspravljalo u Saboru.
Umjesto da jačim potporama pomogne revitalizaciji u dijelovima Slavonije, u Lici, na Kordunu, Baniji, Ravnim kotarima i Dalmatinskoj zagori, država se ponaša kao da je digla ruke
Naime, manje općine na tim područjima imaju male izvorne prihode i bez pomoći države, fiskalnim izravnanjem, ne bi mogle isplaćivati plaće. U novom prijedlogu zakona, fiskalno izravnavanje se ukida, a novac koji će država i dalje uplaćivati na račun tih općina trebao bi se tretirati kao pomoć. Ta se pomoć ne bi mogla trošiti za plaće načelnika, službenika, komunalnih redara i slično. Tokom rasprave u Saboru o prijedlogu novog zakona, predsjednik SDSS-a Milorad Pupovac izjavio ja da bi usvajanje predloženog zakona dovelo do gušenja mnogih manjih općina.
"Za Glinu, za Vojnić, za Lasinju vjerojatno ne, ali za Barilović vjerojatno da, da ostanem samo na ovom području koje je blizu Zagreba, za Dvor sigurno, Dakle, koliko god oni imali razmjerno mali broj zaposlenih, njihovi izvorni prihodi su, nažalost, preniski. Oni su tek sada počeli raditi na svom razvoju. To vrijedi i za Bogdanovce, neposredno pored Vukovara, vrijedi i za Negoslavce", upozorio je Pupovac.
Nakon primjedbi i amandmana iz SDSS-a, koji je sutradan usvojen, Vlada je ostavila jedno vrijeme za prilagodbu malim općinama, koje bi same trebale naći način da prežive. Jedan od načelnika siromašne općine, koji nije javno želio kritizirati Vladu, rekao nam je da bi bilo super kada bi sve općine u Hrvatskoj bile samoodržive, ali je to nemoguće: "Nama trebaju ulaganja u zajednicu. Država pomaže kroz evropske fondove, ali to je nedovoljno. Radi se o potpuno devastiranom prostoru. Država treba motivirati ljude da tu žive i da se vrate oni koji su otišli."
Zapravo je nebitno o kojem se načelniku i o kojoj općini radi, jer bi ove riječi potpisao svaki od načelnika općina na ratom i gospodarskom krizom opustošenim područjima, bez obzira na nacionalnost i stranku iz koje dolazi. Kako razmišljaju ljudi na tim područjima, bilo da je riječ o starosjediocima Srbima i Hrvatima ili Hrvatima koje je ekipa s početka teksta "humano preselila" iz Bosne i Hercegovine, pokazuje anegdota koju je za saborskom govornicom ispričao je Milorad Pupovac, tokom rasprave o prijedlogu zakona. Naime, Pupovac se prisjetio jednog davnog razgovora s načelnikom Korenice, inače iz HDZ-a: "Onaj koji živi u Donjem Lapcu, taj bi ujutro trebao vidjeti 100 maraka samo zato što živi tamo."
Ukratko, ukoliko bi se lokalna samouprava financirala onako kako je to Vlada novim zakonom zamislila, egzodus iz nerazvijenih krajeva bi se nastavio. Pupovac je to pokušao objasniti zastupnicama i zastupnicima.
"U tim sredinama, a mi to gotovo svi znamo koji pratimo rad ili dolazimo iz tih sredina, a dobar dio kolegica i kolega dolazi iz takvih županija i takvih općina, znamo da je dobiti kvalitetnog pročelnika, da je dobiti kvalitetnog savjetnika, da je dobiti nekoga tko je kvalitetan u pogledu izrade programa i svega što je općini potrebno da bi mogla aplicirati za projekte, iznimno teško. A, bez pristojne plaće, nije moguće nigdje, ni ovdje u Zagrebu, a kamoli u tim jedinicama lokalne samouprave, gdje nema adekvatnog broja stanova, gdje nema zdravstvena zaštite, gdje nema dječjih vrtića, gdje nema kvalitetne škole", kazao je.
Drugim riječima, umjesto da država jačim potporama i s više financijskih sredstava pomogne revitalizaciji u dijelovima Slavonije, u Lici, na Kordunu, Baniji, Ravnim kotarima i Dalmatinskoj zagori, ona se ponaša kako da je, na neki način, digla ruke od tih područja i ljudi, koji pokušavaju opstati na svojoj djedovini bez pomoći.
Pri tome, moraju gledati kako neki drugi ljudi, uz blagoslov policije koja okreće glavu, sijeku njihove šume, kako neki drugi ljudi obrađuju njihova polja, jer su se uz pomoć državnih službenika upisali na tuđu zemlju, kako neki drugi ljudi uzimaju milijune na državne poticaje za stočarstvo, iako stoke nemaju, ali imaju službenika koji ih je upisao ponovo na tuđe. Hrvatska bi se konačno mogla pozabaviti vraćanjem života u ratom opustošene krajeve, a ne administrativnim odlukama otežavati opstanak i onima koji su unatoč državnoj politici, a ne uz njenu pomoć, odlučili živjeti u svojim zavičajima.
