Svako malo puštaju se probni baloni u vezi reforme lokalne samouprave. Obećanje je to koje je Hrvatska dala Europskoj uniji, kao i o drugim reformama, na primjer o reformi pravosuđa. Po raznim projekcijama vladajućeg HDZ-a, reforma lokalne samouprave trebala bi rezultirati drastičnim smanjenjem sadašnjeg broja jedinica te samouprave, koji obuhvaća 428 općina i 127 gradova, dok bi, prema SDP-u, trebala obuhvatiti i HDZ-ove utvrde – županije. U dugo najavljivanu reformu lokalne samouprave zagreblo se jedino na prošlim lokalnim izborima, kada je smanjen broj vijećnika te zamjenika načelnika i gradonačelnika na lokalnom nivou.
Kako još uvijek zakonske osnove za ozbiljnu reformu lokalne samouprave nema, vlada Andreja Plenkovića putem Nacionalnog programa oporavka i otpornosti pokušava bezbolno povući prve poteze funkcionalnog spajanja općina sa slabim administrativnim i fiskalnim kapacitetima. U dogovoru s Bruxellesom, Vlada bi preko Nacionalnog programa oporavka europskim novcem nagrađivala jedinice lokalne samouprave koje se odluče funkcionalno ili čak stvarno spojiti. Kako bi dohvatile novac iz te europske kase na temelju plana oporavka, manje općine bi morale zajednički aplicirati za projekte. S "mehanizmom financijske pomoći" krenulo bi se od sljedeće godine, kada bi općinama bio objavljen javni poziv za dobrovoljno funkcionalno, odnosno stvarno spajanje. Iako velik broj manjih općina nema kadrovskog ni financijskog kapaciteta da ozbiljno zagrabi EU novac, mnoge su najavu financijske pomoći dočekale s određenom dozom sumnje. Smatraju da cilj vladajućih nije spajanje nego puko ukidanje općina, što je politički rizično urediti zakonom pa bi bilo ostvareno drugim putem.
Dušan Jeckov, načelnik Negoslavaca, jedne od najmanjih općina u Vukovarsko-srijemskoj županiji, kaže da je reforma lokalne samouprave vječita i popularna tema koja donosi stalni pritisak i neizvjesnost za sudbinu, uslovno rečeno, malih općina.
- Male opštine u praksi su druga kuća građanima. Ukidanjem opština ili, ako je to već lepše reći, spajanjem opština, male sredine bi dodatno bile osiromašene i još jače bi se ugasio svaki vid života u njima. Onda bi se svi pitali zašto ljudi odlaze iz naših krajeva - ističe Jeckov.
Poručuje da bi umjesto ukidanja općina trebalo više energije usmjeriti na ravnomjerniji regionalni razvoj.
- Ako želimo zadržati ljude na ovom prostoru, država mora pokazati veći senzibilitet prema opustošenim sredinama. Videli smo na primeru gašenja pošta i drugih državnih ureda po manjim mestima da to ništa nije dobro donelo ni toj sredini ni državi. Donelo je samo još veću izoliranost, distanciranost, još drastičnije razlike i pustoš - zaključuje Jeckov.
Dejan Mihajlović, dožupan Karlovačke županije iz srpskih redova i bivši dugogodišnji načelnik male kordunaške Općine Krnjak, ističe da je najbolja opcija da sve općine u cijelosti budu autonomne.
- Veći broj općina znači i veći broj projekata iz EU-a za unapređenje naše infrastrukture, socijalne mreže, poboljšanje kvalitete života. Ukoliko se desi okrupnjavanje općina, ti naši dislocirani krajevi neće se moći kandidirati na natječajima. Istina je da su se mnogi naši dislocirani i izolirani krajevi počeli razvijati tek kad su postali općine. Kad povežete tri socijalna slučaja, nećete dobiti milionera, već tri socijalna slučaja zajedno. Ako siromašnu općinu pripojimo nekoj jačoj općini ili gradu, ona će opet biti na margini, sa siromašnim društvenim slojem. Najbolje je biti gazda u svojoj kući - poručuje Mihajlović.
