Dragana Jeckov, SDSS-ova saborska zastupnica, govorila je o Strategiji demografske revitalizacije Republike Hrvatske.
- Ovaj strateški dokument fokusiran je na ciljeve koje bi trebalo postići, nakon čijeg se usvajanja očekuju konkretne mjere, akcijski planovi, ali i usklađivanje sa stanjem na terenu. Planovi, programi, projekti te mjere i aktivnosti za suočavanje s demografskim izazovima na razini lokalne i regionalne samouprave morat će biti razvijeni u skladu s ciljevima ove Strategije, jer u suprotnom sve što se usvoji nema smisla, a izostat će i rezultati - navela je zastupnica. Ona je komentirala da je više puta spominjana važnost uspostavljanja kontinuiranog dijaloga između nositelja vlasti, znanstvene zajednice i svih relevantnih dionika u političkom i društvenom životu. Demografska revitalizacija, ocijenila je Jeckov, zahtijeva pozitivno društveno okruženje, što je ponekad teže postići nego provedbu zacrtanih ciljeva.
- Projekcije stanovništva Republike Hrvatske do 2050. izrađene su u četiri scenarija, pri čemu svi scenariji predviđaju pad broja stanovnika u Republici Hrvatskoj, no veličina pada među scenarijima varira. Svjesni smo da je došlo do određenih, dominantno pozitivnih promjena ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju, ali je isto tako došlo do znatnih promjena u demografskim i makroekonomskim okolnostima, kao i u uzrocima koji utječu na temeljne demografske i ekonomske procese u Hrvatskoj. Otvaranje europskog tržišta rada hrvatskim državljanima snažno je promijenilo migracijske procese, a time posljedično djelovalo i na ukupan broj rođenih u zemlji - rekla je Jeckov.
Kako se navodi, strateški cilj usmjeren na izgradnju poticajnog okruženja za obitelj i mlade fokusirat će se na usklađivanje poslovnog, obiteljskog i privatnog života u kontekstu tehnoloških promjena. Cilj je stvoriti uvjete koji potiču ekonomsku i stambenu neovisnost za mlade generacije.
Kada je riječ o strateškom cilju usmjerenom na uravnoteženu mobilnost stanovništva, Jeckov je kazala da bi to trebalo poticati ravnomjerniji lokalni razvoj koji bi, zauzvrat, privlačio migraciju u trenutno nedovoljno naseljena područja, te stvorio uzajamnu vezu između lokalnog razvoja i migracije, tako da bi jedno podupiralo drugo.
- Pandemija nam je svima otvorila oči jer smo se svi, kad je u pitanju rad i uređenje radnih odnosa, morali povinovati. Mislim da bi zato mogli dodatno poraditi na fleksibilizaciji radnog vremena i mjesta rada, odnosno poticati poslodavce da odobravaju rad na izdvojenom mjestu rada jer se time može doprinijeti boljem povezivanju obitelji, bez negativnog utjecaja na radne rezultate. Dosta toga u radno pravnom statusu roditelja popravila bi obaveza poslodavaca kad bi roditeljima morali dati ugovor o radu na neodređeno vrijeme. U ovom kontekstu je dobro spomenuti povećanje korisnika i iznosa dječjeg doplatka - predložila je Jeckov. Posebno je naglasila neravnomjerni regionalni razvoj. Najnerazvijenija područja Hrvatske su u većini naseljena pripadnicima srpske zajednice.
- Općine poput Gvozda, Vojnića, Lovinca te Vrbovskog, ali i općine na istoku Hrvatske, nalaze se u prvoj skupini prema indeksu razvijenosti, dakle najnerazvijenije su. Najčešći problemi s kojima se suočavaju stanovnici na spomenutim područjima su: nizak životni standard, visoka stopa nezaposlenosti te ograničen pristup obrazovanju i zdravstvenim uslugama. Glavni razlozi zbog čega ova područja zaostaju su nedostatak infrastrukture, slabija prometna povezanost s većim gradskim centrima i ograničene gospodarske mogućnosti. Usprkos bogatstvu prirodnih resursa, neke od ovih regija suočavaju se s odljevom stanovništva, posebno mladih, koji traže bolje prilike za život i rad u urbanijim sredinama - navela je Jeckov.
Kako bi se potaknuo razvoj ovih područja, važno je usmjeriti pažnju na poboljšanje infrastrukture, poticanje lokalnog gospodarstva, pružanje obrazovnih i zdravstvenih resursa te stvaranje poticajnih uvjeta za ostanak i razvoj zajednice što se očekuje kroz mjere, programe i aktivnosti koje će biti usklađene sa ovom Strategijom, zaključila je Dragana Jeckov.