U stručnom radu objavljenom 2012. godine demograf Stjepan Šterc, dugogodišnja medijska zvijezda političke desnice, ali i mejnstrim televizijskih emisija, piše da "revitalizaciju stanovništva Hrvatske neselektivnom i neplanskom imigracijom kroz supstituciju stanovništva, koja mijenja osnovni prevladavajući narodnosni sastav hrvatskoga državnog teritorija, nije moguće prihvatiti iz niza strateških (...) razloga, jer se time demografski problem prenosi na mnogo složeniji općedruštveni i na pitanje opstanka Hrvatske kao nacionalne države". U članku "Neizvjesna demografska budućnost Hrvatske – izumiranje i supstitucija stanovništva ili populacijska revitalizacija?" koji je objavio s kolegicom Monikom Komušanac u časopisu "Društvena istraživanja" ističe se i "kako (...) klasična hrvatska dijaspora ostaje u strateškom smislu također hrvatski imigracijski revitalizacijski potencijal". "Umjesto relativno malobrojne hrvatske populacije na strateški važnom i civilizacijski vrijednom prostoru, primarno mediteranskih obilježja, s vrlo dubokim izvandržavnim kontinentalnim zaleđem nikad sređenih političkih prilika i odnosa, supstitucijom bi tim prostorom mogli ovladati drugi", tvrdi se u istom članku, u kojem se i pripadnike srpske manjine naziva "etničkim pripadnicima agresora".
Deset godina poslije, u siječnju 2022., u intervjuu Hrvatskom slovu demograf Dražen Živić iz vukovarskog područnog centra Instituta Ivo Pilar ističe da "nema sumnje da će se Hrvatska u pronalaženju načina demografske i ekonomske revitalizacije morati osloniti i na imigracijsku komponentu". Također naglašava da "to ne smije činiti bez aktivnog, kontroliranog i selektivnog pristupa (osim kada je u pitanju povratak hrvatskih iseljenika), jer sve drugo, u sadašnjim denatalitetnim i emigracijskim uvjetima, može dovesti i do supstitucije stanovništva". "Ne nužno na nacionalnoj razini, ali na lokalnim razinama to pitanje može biti uskoro aktualnije nego što mislimo. Supstitucija stanovništva nije tek činjenica koja ukazuje na zamjenu jedne populacije drugom, nego je realna opasnost u identitetskom i sigurnosnom smislu", prisnažio je Živić.
Strah od zamjene stanovništva "nekim drugim", u ovom slučaju neizbježnim imigrantima koje ovi demografi vide kao "opasnost za opstanak Hrvatske", nit je vodilja desno orijentiranih demografa. Novosti su prilikom ranije analize lika i djela demografa Šterca već detektirale da termin "supstitucija stanovništva" danas po društvenim mrežama raspačavaju najčešće ekstremni desničari kako bi upozorili na navodno bliskoistočno pokoravanje bijele Europe. I to nešto govori o tome u kojem smjeru Domovinski pokret kani provoditi demografske mjere, koje je za tu stranku kreirao upravo Stjepan Šterc. Ne čudi stoga vijest da je DP-ov ministar demografije i useljeništva Ivan Šipić za njihovu provedbu imenovao čak četiri posebna savjetnika, među njima i dvojicu uvodno spomenutih, kojima će za tu uslugu biti isplaćivano po 1100 eura mjesečno.
Strah od zamjene stanovništva "nekim drugim", u ovom slučaju neizbježnim imigrantima koje neki vide kao "opasnost za opstanak Hrvatske", nit je vodilja desno orijentiranih demografa
Idejna bliskost ministra Šipića i demografa Šterca razvidna je i iz programskih odrednica. Šipić se 2018. godine, tada kao član HDZ-a, izjasnio protiv ratifikacije Konvencije Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, poznatije kao Istanbulska konvencija, zbog uvjerenja da se njezinom ratifikacijom na mala vrata uvodi "rodna ideologija". Za DP, ona je "zloćudna tvorba u hrvatskom društvu, koju će izliječiti", dok bi pravo na pobačaj ograničili samo na slučajeve spašavanja života žene. Program DP-a uključuje, naravno, i deratifikaciju te konvencije. "Moramo graditi budućnost u kojoj naša djeca neće biti 'ono', državu u kojoj nema mjesta za rodne ideologije", objavio je uoči parlamentarnih izbora Šipić. DP u svom programu predlaže izdvajanje četiri posto BDP-a za potrebe pronatalitetnih mjera na državnoj razini, između ostalog za naknadu "koja bi stimulirala majčin odgojni i kućni posao barem do polaska u školu najmlađeg djeteta, a koja bi rasla povećanjem broja djece u obitelji". Lako je uvidjeti da bi to ženu stavilo u položaj kućanice čiji je primarni zadatak rađanje i odgajanje djece.
O Stjepanu Štercu, od lani umirovljenom predavaču na zagrebačkom Fakultetu hrvatskih studija, već je podosta napisano. Čak ni mejnstrim mediji više ne okolišaju istaknuti da je kao pomoćnik ministra obnove Jure Radića u drugoj polovici 1990-ih sukreirao zakonski okvir čiji je cilj bilo useljenje Hrvata u kuće Srba, odnosno "humano preseljenje" stanovništva, što je bila Tuđmanova politika. "Nakon Oluje otišlo je njih 130.000. No, za cijelo vrijeme ratnih operacija iz okupiranih područja selilo se srpsko stanovništvo u Srbiju, Bosnu, inozemstvo. Nisu svi otišli samo zbog Oluje", izjavio je Šterc 2016. za jednu lokalnu televiziju.
Manje je poznat i javno dosad manje atraktivan i prisutan demograf Dražen Živić, kojeg ministar Šipić kani angažirati na poslovima pružanja podrške u kreiranju demografskih mjera. Zanimljiv je detalj da je Živić zajedno s Džonom Ivanom Prcelom (koji se iz Jugoslavije iselio ubrzo nakon završetka Drugog svjetskog rata) uredio, blago rečeno, kontroverznu knjigu "Hrvatski holokaust. Dokumenti i svjedočanstva o poratnim pokoljima u Jugoslaviji", koja se bavi stradanjem "hrvatskih vojnika i civila na Blajburgu i Križnom putu". Zapravo, u njoj Prcela posve ganutljivo piše o svom poznanstvu s endehazijskim koljačem Vjekoslavom Maksom Luburićem. "Tako se prvi put u životu susretoh s ovim junačkim i vidovitim hrvatskim generalom. Upoznah i njegovo dalekosežno naučavanje o zbijanju redova hrvatskih nacionalista i komunista u jednu jedinstvenu falangu radi rušenja Jugoslavije i ponovne uspostave Nezavisne Države Hrvatske. Zbog ovih revolucionarnih generalovih pogleda na hrvatsku budućnost, neobično ga zavoljeh i postadoh mu jedan od najbližih suradnika. On mi u svoje ime i u ime svojih sljedbenika po svijetu obeća posvemašnju potporu na osvjetljivanju blajburške tragedije", navodi Prcela.
Živić je, kao sićušni odmak od glavne teme, napisao poglavlje "Velikosrpska agresija na Republiku Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu". U jednom dijelu piše: "Srpski je agresor u Hrvatskoj od 1991. do 1995. godine počinio niz ratnih zločina, gotovo bez presedana u europskoj povijesti nakon Drugoga svjetskog rata, s iznimkom srbokomunističke strahovlade (1945. – 1948.) tijekom koje se u mirnodopskom razdoblju zbila blajburška tragedija. Time je agresor zapravo nastavio kontinuitet i velikosrpske imperijalističke ideologije stare dva stoljeća i masovnih zločina nad hrvatskim narodom, koji su započeli osnutkom monarhističke Jugoslavije 1918. godine, a nastavljeni tijekom Drugoga svjetskog rata i osobito tijekom blajburške tragedije".
Treći posebni savjetnik, demograf i politolog Tado Jurić, koji je kod ministra Šipića zadužen za poslove praćenja migracijskih kretanja, čest je gost medija, a ne libi se ni onih s huškačkog taloga poput Hrvatskog tjednika. U tekstu "Psihopati u hrvatskoj politici", koji je 2020. objavio na desničarskom portalu narod.hr, Jurić je postavio psihopatološku dijagnozu društva i zaključio: "U Hrvatskoj četiri posto populacije boluje od psihopatije, dok je ta brojka među hrvatskim političarima znatno veća. Prema metodologiji Lobačevskog, procjena u Hrvatskoj je između 25 i 30 posto. Ta brojka je jako velika, a još više poražavajuće je da je čak 40 od 100 Hrvata konformistički nastrojeno i da podržavaju psihopate na vlasti i u njihovoj moći", napisao je. Gostujući nedavno u podkastu Mrežnica, rezerviranom uglavnom za sugovornike s desnice, Jurić je kazao da je tempo useljavanja u Hrvatsku najbrži u EU-u pa se založio za vraćanje kvota ili ćemo, kako je rekao, 2051. imati polovicu stanovništva birača s hrvatskim državljanstvom, a polovicu s useljeničkom migracijskom pozadinom iz trećih zemalja. "Svaki dan se u Hrvatsku useli 350 osoba, a iseli 60 osoba", kazao je Jurić. "Rekli ste fascinantan podatak, 2051. pola-pola ćemo biti, dakle Pupovac će biti aut, bit će neki drugi", konstatirala je, ne bez cinizma, voditeljica podkasta Ariana Kekić. "Gledajte, manjine, a i to je kod nas... mi gledajući u Srbe cijelo vrijeme ne vidimo zapravo da će već za deset godina više useljenika biti iz Afrike i Azije nego srpske nacionalne manjine", odgovorio je Jurić. "Da, to kad kažu, plakat ćete još za Srbima", poentirala je voditeljica. "A i to vam je pitanje da li je vama bolje dovesti nekog tko kulturološki je bliži, razumije da jedete svinjetinu, da ste kršćanin (...) kod nas se dogodilo da mi propuštamo Hrvate iz BiH, da medicinska sestra iz Travnika ode u Grac, prođe kroz Zagreb bez da smo ikakve napravili subvencije da ih zadržimo ovdje", kazao je Jurić, koji je inače objavio knjigu "Iseljavanje Hrvata u Njemačku – Gubimo li Hrvatsku?" u kojoj je zaključio da su nemoral političkih elita, pravna nesigurnost, nepotizam i korupcija među glavnim razlozima za iseljavanje. Takav zaključak je kompatibilan s onim ministra Šipića koji demografski slom i iseljavanje povezuje također s korupcijom i pogodovanjem.
Kao posebnog savjetnika Šipić je uposlio i Zdenka Štrigu, vlasnika tvrtke Koral konzalting servis sa sjedištem u Mostaru, koji bi ga trebao savjetovati na temu poslova planiranja potencijalne strukture useljeništva i gospodarskih mogućnosti. Štriga je poznat po inačici "Maršalovog plana za Hrvatsku" koju je razvijao puna tri desetljeća, pri čemu nije dospio dalje od praznih floskula koje možemo slušati uoči svakih ovdašnjih izbora.
