U srpskim medijima koji se nazivaju nezavisnima već neko vrijeme traje kampanja kojom se izvanredne prosinačke izbore nastoji pretvoriti u referendumsko izjašnjavanje birača za i protiv vlasti Vučićevih naprednjaka. Izvanredni parlamentarni, pokrajinski, beogradski i izbori u sedamdesetak lokalnih samouprava službeno još uvijek nisu raspisani, no vladajući naprednjaci najavili su da će se održati 17. prosinca ove godine. Vlast će tako udovoljiti zahtjevu opozicije da do kraja godine raspiše parlamentarne i beogradske izbore, ali će im dodati i pokrajinske i dio lokalnih izbora. Izbori u preostalih stotinjak lokalnih samouprava održat će se u redovnom roku – u svibnju ili lipnju sljedeće godine.
Da će u Srbiji ove godine biti održani i lokalni izbori postalo je jasno nakon što su čelnici sedamdesetak gradova i općina serijski počeli podnositi ostavke odmah nakon što je Vučić najavio održavanje parlamentarnih i beogradskih izbora 17. prosinca. Opozicija tvrdi da će se lokalni izbori održati u sredinama u kojima naprednjaci i njihovi koalicijski partneri imaju realne šanse na izbornu pobjedu kako bi osnažili svoj pobjednički kapacitet i prenijeli ga i na gradove i općine u kojima sada loše stoje, pa će u njima izbore održati za pola godine (među njima su Novi Sad, Niš, beogradske općine...).
Dio opozicijskih stranaka koje već dulje od pola godine organiziraju prosvjede "Srbija protiv nasilja" prve su reagirale na najavu održavanja izbora u prosincu potpisavši predizbornu platformu Dogovor za pobedu. U uvodnom dijelu platforme ističu da je "najvažniji zadatak opozicije razvlašćivanje i smena nedemokratske i kriminalne vlasti kao preduslov reformisanja Srbije u sigurno i dobro mesto za život". Dogovor za pobedu potpisali su šefovi pet parlamentarnih zastupničkih klubova kao platformu za "konkretne dogovore o koalicijama i izlasku na izbore".
Dio opozicije koji je već odmakao u pregovorima o formiranju zajedničke izborne liste Srbija protiv nasilja zasad se uspio nametnuti i ostatku opozicije, pa i strankama desnice, koje još uvijek lutaju u definiranju svoje izborne strategije, a još više oko postizbornog formiranja vlasti
Potpisnici su uvjereni da će time "otvoriti široki politički prostor kako za ukrupnjavanje ideološki srodnih grupacija, tako i za saradnju različitih ideoloških celina, odnosno celokupne opozicije na rušenju kriminalnog režima". Smatraju da je "uprkos postojećim dubokim ideološkim razlikama u opoziciji ovakav dogovor moguć, a njegovo postizanje vodi do izborne pobede". Dogovor za pobedu potpisali su Marinika Tepić u ime zastupničkog kluba Pravac Evropa, Zoran Lutovac za zastupnički klub Demokratske stranke, Miroslav Aleksić kao lider kluba Narodni pokret Srbije – Ekološki ustanak – Novo lice Srbije, Nebojša Zelenović iz Moramo – Zajedno i Radomir Lazović kao šef kluba zastupnika Zeleno-levi front. Pozvali su i sve ostale opozicijske stranke da im se pridruže poručivši im da "predizborne platforme i liste treba blisko da sarađuju na razvlašćivanju kriminalnog režima bez obzira na to koje će ih pojedinačne organizacije činiti...
Formiranje jedne zajedničke liste ili više ideološki srodnih lista, treba da zavisi od očekivanog najboljeg rezultata za pobedu, na predstojećim izborima. Formiranje izbornih platformi zasnovanih na ideološkoj bliskosti i sinergijskom efektu saradnje, koje uvažava postojeće ideološke podele ne mora biti prepreka, već šansa za bolji izborni rezultat i pobedu nad kriminalnim režimom. Na ovaj način će se prevazići političke podele i sukobi koji nastaju usled imperativa saradnje ideološki nespojivih organizacija. Pri tome mora se voditi računa da ne dođe do rasipanja glasova".
No lakše je to napisati nego ostvariti. Mediji pišu da pregovore o zajedničkoj izbornoj listi zasad vode stranke koje su potpisale Dogovor za pobedu kojima su se pridružile i stranka Srce umirovljenog generala Zdravka Ponoša i Tadićevi socijaldemokrati. Mogućnost zajedničkog izbornog nastupa najavio je i lider Novog DSS-a Miloš Jovanović, a ostatak parlamentarne desnice zasad se drži na distanci, iako načelno podržavaju zajedničku izbornu borbu protiv Vučićevog režima, ali ne i bezuvjetno obvezivanje na postizborno formiranje vlasti u slučaju opozicijske izborne pobjede. Ni potpisnicima Dogovora za pobedu ne ide baš lako dogovor o formiranju zajedničke izborne liste. Najavljuju da će se ona zvati Srbija protiv nasilja, a formirat će se na osnovu rezultata nekoliko istraživanja o aktualnim rejtinzima političkih stranka i njihovih lidera.
U tom dijelu opozicije računaju da će na parlamentarnim izborima osvojiti barem 70 zastupničkih mandata, pod uvjetom da njihova lista dobije 25 posto glasova birača. Iza zatvorenih vrata traju tvrdi pregovori o tome čiji će se kandidati uvrstiti među prvih 70 na izbornoj listi jer ta mjesta jamče parlamentarni status njihovim strankama. Analitičari tvrde da opozicija ima najviše šansi za pobjedu na beogradskim gradskim izborima, pa su i predizborni ulozi na njima za opoziciju puno veći, zbog čega će se teže unaprijed dogovoriti tko će voditi glavnu riječ pri formiranju vlasti u Beogradu. Sukobi se zasad drže pod kontrolom, ali već sada gotovo isključuju formiranje jedne zajedničke liste svih opozicijskih stranaka koja bi im najviše jamčila izbornu pobjedu.
Dio opozicije koji je već odmakao u pregovorima o formiranju zajedničke izborne liste Srbija protiv nasilja zasad se uspio nametnuti i ostatku opozicije, pa i strankama desnice, koje još uvijek lutaju u definiranju svoje izborne strategije, a još više oko postizbornog formiranja vlasti. Njihove dvojbe i strahove otkriva i to što se nisu pridružile organizatorima istoimenog prosvjeda u slanju pisama na međunarodne adrese nakon najave održavanja prosinačkih izvanrednih izbora.
U prvom pismu upućenom europskim i američkim institucijama te OESS-u, dio opozicije predvođen Đilasovim SSP-om zatražio je da se izjasne o "izbornim uslovima" u Srbiji, odnosno hoće li "izbore smatrati neslobodnim i nedemokratskim ukoliko se sprovedu bez ispunjenih preporuka iz izveštaja ODHIR-a, odnosno OEBS-a, a koje se Vlada Srbije obavezala da će ispuniti". "Jasno je da je vaše mišljenje o ovim nameštenim izborima važno i potrebno pre izbora, jer Aleksandar Vučić nije sproveo nijednu preporuku koju ste dali, niti će ispuniti bilo koji pravni ili drugi lek kako bi Srbiji omogućio da konačno ima slobodne i demokratske izbore", dodali su. Na to pismo reagirala je premijerka Ana Brnabić zatraživši od OESS-a da "razmotri slanje Misije za procenu potreba i odredi tim eksperata, koji bi radio sa vladinim i svim drugim relevantnim akterima na proceni predizbornog okruženja i samih priprema za izbore". Pozvavši se na izvještaj OESS-a, objavila je da je Vlada Srbije realizirala 79 posto OESS-ovih zahtjeva i preporuka za poboljšanje i demokratizaciju izbora u Srbiji.
Ovo zazivanje stranaca da se direktno umiješaju u izborni proces brzo je palo u drugi plan, jer ga je potisnulo drugo pismo u kojem je opozicija od EU-a zatražila da zbog događaja u selu Banjska na Kosovu ne uvodi sankcije Srbiji, već Vučiću i njegovim suradnicima. Đilas i drugi oporbeni lideri okupljeni oko Srbije protiv nasilja najprije navode da se duboko protive uvođenju sankcija Srbiji. "Bilo koja neprijateljska akcija koja pogađa Srbiju i njeno stanovništvo samo bi dodatno ugrozila našu zemlju i region, ojačala postojeći evroskepticizam i opasni nacionalistički narativ i vratila Srbiju u '90-te", pišu. "Umesto kažnjavanja građana Srbije, opozicionari u svom pismu Borelju ukazuju da s obzirom na očiglednu političku i ličnu odgovornost Aleksandra Vučića za trenutno stanje, njemu i njegovim najbližim političkim saveznicima treba izreći svaku moguću meru", prenose mediji.
Vučić i njegovi naprednjaci nisu se previše uzbudili zbog tog opozicijskog "cinkanja" strancima, iako se i zbog toga u opozicijskim medijima naveliko tvrdi da je stjeran u ćošak i da se ishitreno odlučio raspisati izvanredne izbore u trenutku kad gubi podršku birača, prije svega zbog događanja na Kosovu i visoke inflacije. No jedan od gorljivijih zagovornika udruženog opozicijskog izlaska na izbore, istraživač Demostata Srećko Mihailović, tvrdi suprotno. U autorskom tekstu za Novu.rs napisao je, između ostalog, ovo: "Ne znam zašto neki 'analitičari' kažu da se Vučić zatrčao kad je najavio izbore za 17. decembar. Bolje je za naprednjake da izbori budu što pre i da tako uhvate opoziciju u polusnu, još dok ne završe procese predizbornog zbližavanja. Jasno je da je ujedinjena opozicija velika opasnost za vlast naprednjaka i zato je Vučićeva odluka pametna i blagovremena. Jer ako se sada opozicija opet posvađa, onda će još dugo ostati razjedinjena. I tako će Srbija opet ostati u vlasništvu naprednjaka i njihovih vođa, pod dirigentskom palicom Vučića koji je nesumnjivo najpopularnija politička ličnost u Srbiji."
