Novosti

Kronika

Зaдњи пo РEKOM-у

Oд 2011. гoдинe вишe je oд 600.000 грaђaнa из свих пoстjугoслaвeнских зeмaљa пoтписaлo пeтициjу зa oснивaњe Рeгиoнaлнe кoмисиje зa утврђивaњe чињeницa o рaтним злoчинимa и другим тeшким пoврeдaмa људских прaвa, oд чeгa je у Хрвaтскoj прикупљeнo сaмo 25.000 пoтписa

E7in2sdomdise0f8v1ug0fyd2rn

U Hrvatskoj su viđenja rata još uvijek monolitna 

Inicijativa mladih za ljudska prava tokom maja je u zemljama regiona organizirala još jedan krug prikupljanja potpisa podrške osnivanju Regionalne komisije (REKOM) za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima i drugim teškim povredama ljudskih prava počinjenim na teritoriju nekadašnje SFRJ, od 1. januara 1991. do 31. decembra 2001. godine.

Od ukupno 50.000 potpisa prikupljenih prošloga mjeseca u zemljama regiona (Srbija, Hrvatska, BiH i Kosovo), na Hrvatsku otpada 5.600, ističu u Inicijativi mladih za ljudska prava - Hrvatska. Oni ipak očekuju da te potpise hrvatska vlada shvati kao odgovornost i poziv da uloži dodatne napore u procese pomirenja, a prije svega da podrži osnivanje REKOM-a na julskom sastanku šefova država i vlada koji će se u okviru Berlinskog procesa održati u Trstu. Konkretno, traži se prikupljanje dokaza o okolnostima smrti ili nestanka za oko 130.000 civilnih i vojnih žrtava i izrada registra logora i drugih mjesta internacije. Majska kampanja provođena je dvije sedmice uz pomoć 20 volontera, a potpisi su prikupljani po Zagrebu i manjim dijelom u Rijeci.

Od početka zagovaračkog procesa iz 2011. godine, ukupno je više od 600.000 građana iz svih postjugoslavenskih zemalja potpisalo je peticiju za osnivanje REKOM-a, od čega na Hrvatsku otpada samo 25.000 ili manje od pet posto.

- Ti potpisi predstavljaju podršku javnosti koja je prepoznala ideju o osnivanju REKOM-a kao bitnu za daljnje unapređivanje odnosa među zemljama zapadnog Balkana - ističu u Inicijativi za ukupan broj potpisa.

No bode oči činjenica da je u Hrvatskoj prikupljeno relativno malo potpisa za utvrđivanje istine o ratovima 90-ih. Razlog je s jedne strane uljuljkanost velikog broja građana ove zemlje općom istinom kako je rat bio pravedan i nužan, a pobjeda čista kao suza, u čemu ih za svaki slučaj uvjeravaju mediji na čelu s HTV-om koji ratu daju znatan prostor.

S druge strane, mnogi koji su kritičniji prema ratu, otišli su iz zemlje zbog ekonomske situacije koju su skrivili oni koji naturaju službenu istinu o ratu. Nažalost, potpisi se nisu skupljali u Dablinu, Maincu, Montrealu… možda bi ih bilo čak i više.

Kronika

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više