Pored poznate Ilirske, kasnije Narodne čitaonice, u Križevcima je krajem 19. vijeka – 1889. godine – osnovana i Srpska narodna čitaonica.
Prema knjizi ‘Hronologija Varaždinskog generalata’, autora Rade Milosavljevića – srpska čitaonica nosila je naziv ‘Srbobran’. Smještena je bila u iznajmljenom privatnom prostoru u centru grada. U početku je prostor čitaonice bio ograničen samo na jednu sobu, kasnije je proširen na još jednu u kojoj su smješteni knjige i štampa te su održavana redovita druženja. Za prvoga predsjednika izabran je Stojan Car.
Na osnivačkoj konferenciji čitaonice, među ostalima je govorio Stevan Jović – srpski poslanik crkveno-narodnog sabora. Jović je u svome izlaganju zahvalio na pomoći zagrebačkim Srbima koji su novčano i umjetninama – slikama Miloša Obilića, Karađorđa, Njegoša i knjaza Miloša – bili zaslužni za osnivanje čitaonice. Tom prilikom osobita zahvalnost bila je upućena Paji Jovanoviću, tadašnjem uredniku poznatog zagrebačkog lista ‘Srbobran’ te Vladimiru Petroviću, vlasniku Pošte Križevci.
Osim Srba, čitaonicu su posjećivali i križevački Hrvati. Jedni i drugi pripadali su tadašnjem građanskom sloju te su zajedničkim druženjima pridonosili upoznavanju i širenju srpsko-hrvatske kulture i tradicije u Prigorju. Danas, više od 100 godina koliko je prošlo od osnutka križevačke srpske čitaonice, nažalost, o njoj se gotovo ništa ne zna. Čak I u samoj srpskoj zajednici, jednako kod mladih kao i starijih generacija, ta povijesna činjenica je nepoznata. Jedina saznanja o postojanju čitaonice još se uvijek nalaze u publicističkim djelima – koja su sačuvana u Gradskoj knjižnici ‘Franjo Marković’ - već spomenutoga Rade Milosavljevića, nekadašnjeg poznatog križevačkog novinara koji sada živi u Srbiji.
- Čuvam komplete revije ‘Srbobrana’ od 1889. do 1908. te jedan broj iz 1914. godine. Sve je to izvanredno korisna građa za postojanje srpskog naroda u križevačkom kraju. Kako se navodi u listu ‘Srbobran’, križevački Srbi imali su u početku namjeru da se u sklopu tadašnje Ilirske ili Narodne čitaonice u Križevcima, ponude srpske knjige i novine. Nažalost, to nije realizirano te se krenulo s otvaranjem čitaonice u vlasništvu srpske zajednice. Srba sada u Križevcima ima mnogo više nego tada, pa bi ih o svemu tome trebalo informirati te u budućnosti i obilježavati godišnjice osnivanja čitaonice - kaže Rade Milosavljević.
