Davno je u političkim kuloarima kružila priča da je članica jedne liberalne stranke u Srbiji podnijela ostavku na sve funkcije nakon što su joj iz vrha partije naložili da im "umesi pogaču i vanilice" na nekom predizbornom mitingu. Stranačke kolege, govorilo se, nisu ukopčali revolt njihove kolegice. I ovih dana u Hrvatskoj vlada slično sljepilo. Čini se da se u HDZ-u nisu mnogo zabrinuli zbog toga što im prijeti visoka novčana kazna za nepoštivanje rodnih kvota u izbornim listama na nadolazećim parlamentarnim izborima. Samo nekoliko dana prije objave kandidata i tek ponešto kandidatkinja, na usiljenoj proslavi Osmog marta istaknuti članovi HDZ-a razmetali su se velikim riječima o pravima žena.
Zakon o ravnopravnosti spolova je jasan: prilikom utvrđivanja i predlaganja lista stranke su dužne uvažiti načelo ravnopravnosti spolova i voditi računa o uravnoteženoj zastupljenosti muškaraca i žena na listama. Na listi mora biti najmanje 40 posto pripadnika svakog spola. Ako nije tako, isti zakon propisuje novčanu kaznu u iznosu od 6.636,14 eura za one koji ignoriraju ove odredbe. HDZ, primjerice, niti na jednoj od deset lista nema šest žena.
Matija Miloš, docent na Katedri za ustavno pravo Pravnog fakulteta u Rijeci, komentira da je riječ o zabrinjavajućem, nazadnom stavu stranačkih struktura prema političkom angažmanu žena. I ne samo da političke stranke nisu same prepoznale da bi pravedniju rodnu zastupljenost mogle samoinicijativno sebi nametnuti, već im to ne uspijeva nametnuti ni zakonodavac, primjećuje Miloš. Pitali smo je li novčana kazna niska te da li bi je možda trebalo povećati.
- Formalni pravni okviri postoje, a nadležni akteri, posebno Državno izborno povjerenstvo i Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, sasvim ispravno rade što mogu unutar tih okvira. Naravno, novčanu je kaznu moguće povisiti sve dok se poštuje načelo razmjernosti, ali puno je veći problem da nisu ozbiljno doživljene političke dimenzije kršenja rodne ravnopravnosti u izbornim listama. Razvidno je da vrhuške političkih stranaka ne očekuju nikakve političke posljedice za svoje postupke. Ne brine ih ni što plaćanje kazne ne može s njih sprati dojam promicatelja rodne ravnopravnosti, jer očito smatraju da taj dojam i ne postoji ili nije politički bitan. Ne smatraju da će izgubiti glasove zbog podzastupljenosti žena, ne doživljavaju tu podzastupljenost kao ozbiljan politički problem - tumači Miloš.
Kako je navela Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, Višnja Ljubičić, žene su u području političke participacije "kontinuirano, osjetno podzastupljen spol". Žene su u Hrvatskoj podzastupljene na svim razinama političkog odlučivanja, uključujući nacionalni parlament. Na prethodnim izborima, za zastupnike i zastupnice u Hrvatski sabor 2020., izabrano je 22,5 posto žena, na 34 od 151 mjesta.
Matija Miloš smatra da bi na osnovnoj razini prvi korak trebao biti da korištenjem preferencijalnih glasova, malobrojne žene na listama budu izabrane u Hrvatski sabor te da se time izrazi protivljenje stranačkoj praksi sastavljanja lista.
- Nadalje, bitno je problematizirati politički angažman žena i izvan izbora, tako da to ne čine samo nadležne institucije i žene koje su politički angažirane, već širi krug aktera iz civilnog društva i građanstva uopće. Konačno, izuzetno je bitno u javnosti izložiti sve oblike rodne diskriminacije, koji pojačavaju loš politički status žena. Moramo vlastitim djelovanjem što više oduzeti temelje politikama koje taj status čine imunim na promjene - zaključio je Miloš.
