U organizaciji Odsjeka za kulturalne studije Sveučilišta u Rijeci te studentske udruge "Inicijativa kulturalnih studija", a povodom obilježavanja 20 godina Odsjeka, prošlog se petka u riječkom Klubu Palach održala tribina "Student/ica kao društveno politički subjekt". Na tribini su sudjelovali znanstvenici i politički aktivisti Katarina Peović, Bojana Ćulum Ilić i Tomislav Pletenac, a razgovor je moderirala studentica Kulturologije Hana Mesek. Povijesnim pregledom ključnih trenutaka koji su kanonizirali figuru studenta kao politički osviještenog i aktivnog subjekta, studentskih prosvjeda 1968. i blokade Sveučilišta 2009., diskutiralo se o političkom značaju studenata.

- Ono što je te 1968. pokrenulo priču u SAD-u nije bilo jednako u Meksiku, u Češkoj, kao ni u Jugoslaviji. Ako pogledamo prvotne težnje studenata u 1968., bili su inspirirani željom za prekidom Vijetnamskog rata, a svi su ti pokreti bili izazvani ljutnjom zbog sistemskih i socijalnih nejednakosti. Tada su studenti težili tome što su zvali socijalizmom i lijevim idejama, a mi smo ih formalno u Jugoslaviji imali. U proučavanju tih kretanja zanimljivo je da su protagonisti zaista vjerovali u socijalizam, kao što su vjerovali i da je on bio iznevjeren u sustavu u kojem u živjeli – objasnila je Ćulum Ilić.

Prisjetivši se pak blokade Filozofskog fakulteta u Zagrebu 2009. godine, Pletenac je istaknuo kako je zahtjev studenata za besplatnim školstvom bio i više nego opravdan, posebice u sustavu u kojem se mogla previdjeti komodifikacija znanja, međutim i kako je u pozadini bilo puno više toga u igri.

- Bio je to jedan moment reprezentativnog studentskog glasa i u političkom je smislu krenula borba za participaciju i upravljačkim pravima. Teško da bi sada ijedna uprava fakulteta bez razmišljanja krenula u otvoreni sukob sa studentskim predstavnicima jer se blokada uspjela prenijeti transgeneracijski. To smo imali priliku vidjeti kada je naprasno pokušano spajanje Filozofskog s Katoličkim bogoslovnim fakultetom i kada je druga generacija preuzela cijeli akciju i počela prijetiti ponovnom blokadom – kazao je Pletenac.

Peović je komentirala status društvenih i humanističkih znanosti u usporedbi sa STEM područjem koje se diže na pijedestal te istaknula kako prilikom uspoređivanja 2009. ili 1968., profesorice i profesori trebaju biti svjesni privilegije koju imaju pri proučavanju i razmišljanju o društveno-političkim problemima, ali je najvažnije osnažiti studente kao društveno-političke subjekte i kao one koji ne trebaju ustuknuti.