Na Hrvatskom radiju Pula, podružnici Hrvatske radiotelevizije (HRT), u ponedjeljak je emitirana emisija u kojoj je promovirana negacija ustaških masovnih zločina nad Srbima, Romima, Hrvatima i komunistima te ustaški doprinos provedbi holokausta u logoru Jasenovac.
Elvis Mileta, voditelj i urednik na HR Pula, ugostio je u emisiji "Tolerancija" Igora Vukića, koji zadnjih godina u javnom prostoru bez validnih dokaza kategorički tvrdi kako Jasenovac nije bio logor smrti, već tranzitno sabiralište u kojem je smrtno stradao manji broj ljudi, pretežito zbog raznih infekcija.
Zbog ovakvih skandaloznih stavova, lišenih znanstvenih skrupula, Vukićevo prirodno stanište su opskurni, krajnje desni i huškački "mediji". Malo se kad dogodi da njegove zaključke bez kritičkog odmaka prenese kakav srednjostrujaški, a još manje javni medij, koji bi trebao posebno paziti na ono što pušta u eter.
Upravo to se dogodilo u emisiji na Hrvatskom radiju Pula, koju - prema podacima na stranici HRT-a - uz Miletu uređuje Tomislav Šikić. Bez ikakvih ograda, urednik i voditelj emisije pustio je Vukića da iznosi rezultate svojih "istraživanja". Dapače, moglo bi se reći da je voditelj Mileta imao puno goru ulogu od puke pasivnosti.
Predstavljajući Vukića, rekao je da je on prvi pokrenuo "jednu veliku povijesnu temu u Hrvatskoj koja nam se kao Hrvatima, kao državi, kao narodu, dan danas stavlja kao najveći krimen Drugog svjetskog rata, a to je logor Jasenovac". I onda, kao HRT-ov urednik i voditelj, poručio da Vukićeva istraživanja u Jasenovcu "dokazuju da povijesno utvrđen broj od 80-ak ili 60-ak ili 40-ak tisuća žrtava Jasenovca nije ni približno točan."
"Tako je", odgovorio je Vukić, podsjećajući da se na službenom popisu Javne ustanove Spomen područja Jasenovac nalazi 80 tisuća žrtava ustaškog logora. "No mi pokazujemo, i to na temelju primarnih izvora, na temelju dokumenata, pa onda i onih ostalih, pa čak i literature koja je izašla u vrijeme socijalizma, dakle prije 1990. godine, da tamo nije bilo masovnih serijskih ubojstava u kojima je bio veliki broj žrtava. O tome smo objavili nekoliko knjiga, ja sam objavio dvije", kazao je Vukić, navodeći da je želja njegove udruge i njega samog prikazati događaje u Jasenovcu “u realnom svjetlu, sa svim dobrim i lošim stvarima”.
"Mi smo pokazali da je tamo moglo biti oko 1500 do 2000 zatočenika. Bilo je svega šest velikih baraka za stanovanje, koje su mogle primiti po 200 ljudi. Već sami ti brojevi pokazuju da tamo nije moglo biti velikog masovnog smještaja zatočenika. Također ovi prostori i fotografije koje smo pronašli iz američkih arhiva pokazuju da je to bio jednostavno jedan mali zatvor, mali logor. Kroz njega su neki prošli, pa su otišli dalje u Njemačku, na druga mjesta. Neki su stradali prije nego što su dovedeni, a postavljeni su na popis. Mnogi su stradali poslije rata", kazao je Vukić.
Jedina istina u ovoj izjavi jest da su njegova organizacija i on objavili nekoliko knjiga. Sve ostalo je laž i teška manipulacija, povremeno garnirana vjerodostojnim dokumentima ali selektivno korištenima za pervertiranje istine i kreaciju izmišljotine o radnom logoru Jasenovac s relativno podnošljivim uvjetima života. Ozbiljni povjesničari u Hrvatskoj više su puta razotkrili Vukića i njegovo društvo kao nakupinu diletanata koji u osnovi šire filoustaške konfabulacije. I ništa više od toga.
No, kao što smo vidjeli, urednik i voditelj Mileta smatra da se današnjoj Hrvatskoj i Hrvatima kao najveći krimen Drugog svjetskog rata imputira logor Jasenovac, i da Vukićeva istraživanja "dokazuju" da čak ni broj od 40 tisuća ubijenih "nije ni približno točan".
"Poznata je stvar, mi za nju znamo barem 4000 godina, da povijest pišu pobjednici. Sva nastojanja da bilo tko tko se ne svrsta u njihove redove, pokuša iznijeti svoju varijantu o verziju povijesti, uglavnom njegova mišljenja bivaju loše primljena", dodao je voditelj Hrvatskog radija Pula nakon citiranih Vukićevih opaski o "jednom malom logoru" i izostanku "masovnih serijskih ubojstava" u Jasenovcu.
Ako ovako rezonira o Vukićevom radu, jasno je da mu od početka do kraja nije postavio kritičko potpitanje ili se ogradio od njegovih izjava. To je u jednoj rečenici napravio drugi gost emisije, povjesničar Milan Radošević. "Dozvolite mi da izrazim svoje neslaganje s nekim tezama gospodina Vukića, a na temelju onoga što sam pročitao, prije svega za Jasenovac", rekao je Radošević, inače stručnjak za razdoblje fašizma.
Mileta je pritom Radoševiću uputio nekoliko kritičkih konstatacija, ali s identične pozicije koja ga je onemogućila da Vukiću dostavi ijednu. Rekao je da je rasprava o fojbama u suvremenoj Hrvatskoj i dalje proskribirana i da u istraživanju o toj temi prednjače Talijani. Radošević je odgovorio da to nije istina, i da su i u državama bivše Jugoslavije zadnjih godina objavljeni ozbiljni radovi o stradanju Talijana u Istri nakon kapitulacije fašističke Italije.
Podučio je voditelja i njegove slušatelje kako se ne radi o jednostavnoj slici koju nemali dio suvremene talijanske historiografije sustavno promovira, negirajući pritom posljedice fašizma na području Istre i Dalmacije. Bilo je nevinih žrtava odmazde, ali istraživanja raznih povjesničara pokazuje da su brojni Talijani ubijeni zato što su na razne načine bili povezani s fašistima, konstatirao je Radošević. Voditelj Mileta odgovorio je da je i on čitao te iste knjige, i da se one ne razlikuju od povijesnih narativa kreiranih u Jugoslaviji.
U emisiji je gostovao i Tihomir Dujmović, još jedan novinar i publicist s desnog ruba. On je u pojedinim trenucima zasjao, iznoseći tezu da Tito nije vratio Istru i Kvarner zbog motiva "nacionalnog karaktera". Po stranu motivi, to bi značilo da je Dujmović upravo priznao kako je Tito ipak vratio navedene teritorije. Zato je ubrzo doveo u pitanje njegov doprinos cijeloj priči i rekao da je zapravo Katolička crkva "odigrala tu kapitalnu ulogu". "Politički Hrvat bi vratio Istru i Kvarner, ali nikad ne bi dao Boku kotorsku Crnoj Gori. Tim prije što je to napravio ničim izazvan. Niti su Crnogorci bili tako jaki da je to bilo nužno, niti bi Srijem, Banat i Bačku ikad dao Srbiji", izjavio je Dujmović o Titu, koji je vođu revolucionarnog višenacionalnog komunističkog pokreta tako odmjeravao s pozicije političkog hrvatstva. Njegove su, međutim, samo ahistorijske i ponešto zabavne besmislice koje često znaju zalutati na HRT.
Ležerni odnos urednika i voditelja Milete prema gostu Vukiću i sve što je ovaj izrekao na javnom radijskom servisu već su ozbiljan problem. On samo biva većim znamo li da je Mileta bio potpuno svjestan u što se upušta. Pri samom kraju emisije Vukić je opisao kako je prije pet godina gostovao na Hrvatskoj televiziji. U emisiji Dobar dan Hrvatska, koju je uređivala Karolina Vidović Krišto, naknadno saborska zastupnica krajnje desnih uvjerenja, Vukić je izrekao više-manje iste manipulacije o Jasenovcu kao jučer. Povjesničar Hrvoje Klasić odbio je tada sudjelovati u tom razgovoru zato što nije želio davati kredibilitet Vukićevom nadripovjesničarenju.
Nakon što se Vukić prisjetio toga događaja, Mileta je rekao: "I posljedice su nam poznate".
"Posljedice" toga gostovanja su bile takve da se vodstvo HRT-a dan poslije ogradilo od Vukićevog gostovanja i osudilo "sve počinjene ratne zločine, pa tako i one počinjene na području nekadašnjeg koncentracijskog logora Jasenovac". Čelnici HRT-a u istoj su izjavi poručili da su svi "novinari i urednici javnog medijskog servisa obvezni objektivno i nepristrano raditi te poštovati pozitivne zakonske propise Republike Hrvatske".
Pet godina poslije, eto Vukića nazad na javni servis, ovaj puta u emisiju prigodnog naziva (Tolerancija) i u okrilje voditelja i urednika Milete koji je potpuno "objektivno i nepristrano" rekao da se "nama kao Hrvatima, kao državi, kao narodu" do danas nameće krimen logora Jasenovca, ali da je njegov gost, koji tvrdi da takvog logora uopće nije bilo, "dokazao" da su službene brojke obična izmišljotina.