Na drugom znanstvenom kolokviju "Povijest u javnom prostoru 2020.", koji će se pod nazivom "Je li Drugi svjetski rat gotov" on-line održati u petak, 4. prosinca, u organizaciji udruge za promicanje kulture povijesti Kliofest, nastupit će i Igor Vukić, predsjednik kontroverznog Društva za istraživanje trostrukog logora Jasenovac. Ovaj povjesničar-amater već godinama zastupa izrazito revizionističke stavove. Rehabilitira ustašku NDH i tvrdi da je koncentracijski logor Jasenovac bio "radni logor", a ne masovno stratište te da su za rijetka ubojstva krivi partizani, a ne "hrvatski domoljubi", kako u tom Društvu nazivaju ustaše.
Magdalena Najbar-Agičić, predsjednica udruge, koja uz ove kolokvije organizira i popularni Kliofest, objašnjava da je skup zamišljen kao razgovor o politici povijesti, odnosno širem shvaćanju povijesti u javnosti. Na pitanje otkud Vukić u uglednom društvu, Magdalena Najbar-Agičić odgovara ovako:
– Ove godine tema je oblikovana s pomalo provokativnim pitanjem "Je li Drugi svjetski rat gotov?". Za sudjelovanje na skupu dvaput je bio objavljen javni poziv na koji se javio Vukić, kao što su se javila i dvojica kolega Milan Radanović i Domagoj Krpan koji izrazito kritički tematiziraju upravo Vukićevu djelatnost, odnosno njegovu knjigu. Kao Organizacijski odbor našli smo se u prilično neugodnoj situaciji. Na kraju smo zaključili da ne možemo pozivati na dijalog i kritički tematizirati Vukićev rad, a da ne prihvatimo i njegovo sudjelovanje. Moram pojasniti da ovo nije skup o Jasenovcu niti o Drugom svjetskom ratu, nego da na njemu želimo odgovoriti na pitanje zašto nam se teme vezane uz to razdoblje stalno vraćaju. Iskreno kažem da ne bismo prihvatili Vukićevo sudjelovanje da naknadno o njemu i njegovom radu neće govoriti dvojica kolega. Osjećali smo da smo dužni, s obzirom da se javio na poziv na dijalog, prihvatiti i njegovo izlaganje - objašnjava Magdalena Najbar-Agičić, uz koju u Organizacijskom odboru, sjede Snježana Koren i Branimir Janković sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta, Igor Duda s pulskog, Stevo Đurašković s Fakulteta političkih znanosti i Filozofskog fakulteta i muzejska djelatnica Vlatka Filipčić Maligec.
U programskoj knjižici kolokvija Vukić je najavio da će u izlaganju tematizirati javnu raspravu o Jasenovcu u kojoj, kako kaže, nedostaje autentičnih dokumenata i svjedočenja bivših sudionika. "Iako se takvih dokumenata u arhivima posljednjih godina pronalazi sve više, u hrvatskome društvu pa ni u stručnim krugovima još nema ozbiljne rasprave o logoru u Jasenovcu (a ni o drugim fenomenima iz Nezavisne Države Hrvatske)", piše Vukić, upozoravajući da je razgovor obilježen snažnim političkim utjecajem. "U ovom izlaganju pokušat će se odgovoriti na pitanje zašto je tako. Neke od teza: razlozi leže u strahu da će biti narušeni interesi potencijalnih sudionika rasprave (strah od gubitka moći, posla, napredovanja u poslu, itd). Zatim, mogući su sudionici zakočeni predrasudama utemeljenima na ranijem obrazovanju, uz česti dodatak obiteljskoga nasljeđa. Prevladavanje ovih prepreka i strahova dovelo bi do plodne i utemeljene rasprave, koja bi pomogla simboličkom 'završavanju Drugog svjetskog rata' u Hrvatskoj", najavljuje Vukić.
Povjesničar Milan Radanović iz Arhiva Srba u Hrvatskoj u svom izlaganju će se osvrnuti na Vukićevu knjigu "Radni logor Jasenovac" kao ekstreman primjer neznanstvene revizije povijesti logora Jasenovac. "U izlaganju ću nastojati ukazati na grube manjkavosti metodološkog pristupa publicista Igora Vukića u njegovom pokušaju pisanja povijesti logora Jasenovac (i Stara Gradiška). Glavni akcent izlaganja jest na autorovom ignoriranju obimnog korpusa povijesnih izvora i ignoriranju, mjestimice i negiranju, masovnoga stradanja u logorima Jasenovac i Stara Gradiška. Nastojat ću dokazati da je autor koristio sasvim mali dio dokumenata koji govore o logorima Jasenovac i Stara Gradiška iz fonda Zemaljske komisije za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača u Hrvatskom državnom arhivu, odnosno da je tendenciozno ignorirao većinu dokumenata, usprkos njegovoj tvrdnji da je pregledao cijeli fond. Također, ukazat ću na vrlo selektivno i neznanstveno korištenje izvora (objavljeni dokumenti i memoarska literatura) koje autor nije mogao zaobići te selektivno korištenje nekih neobjavljenih arhivskih izvora", najavio je Radanović, a o Vukićevom radu - koji je donedavno bio financiran javnim sredstvima iz proračuna Ministarstva branitelja – govorit će i Domagoj Krpan s Filozofskog fakulteta u Rijeci.
Krpan će se osvrnuti na tvrdnje da je Jasenovac bio samo radni logor i da su svi dokazi o broju ubijenih i načinu rada samog logora jugoslavensko-velikosrpska propaganda koja ima za cilj nametnuti kolektivnu krivnju hrvatskom narodu. "Povjesničari i svi drugi koji pokušavaju na znanstvenim osnovama pobiti tvrdnje o radnom logoru bivaju optuženi da su antihrvatski nastrojeni. No, sama teorija o radnom logoru (čak i da je točna) sa sobom povlači niz novih pitanja, poput: Zbog čega je uopće Jasenovac onda osnovan?; Na temelju čega su ljudi u njega bili smješteni?; itd. U ovom radu će se prikazati kako se može teorija o radnom logoru iskoristiti da se prikaže kako je ustaški režim bio zločinački, tj. kako se zagovornike teorije o radnom logoru može pobiti njihovim vlastitim oružjem".
Kolokvij započinje u petak, 4. prosinca, u 15 sati, a drugi blok – u kojem će sudjelovati Vukić, Radanović, Krpan, Antonio Grgić i Ivan Armanda – u 16.45 sati. Moći će se pratiti preko internetskih stranica Kliofesta i Historiografija.
