Naša je ideja bila da preko časopisa "Tragovi" stvorimo živost, omogućimo pluralizam i potaknemo novu generaciju istraživača da pišu o temama preko kojih će steći ugled i utjecaj, ali i da kreiramo bazu članaka koja će omogućiti izbalansirani pogled na sadašnjost i prošlost odnosa Srba i Hrvata, rekao je glavni urednik časopisa Tragovi, sveučilišni profesor Dejan Jović, predstavljajući časopis zadnjeg dana festivala povijesti Kliofest u Zagrebu koji se održavao od 11. do 14. maja.

- Prvi broj izdali smo krajem 2018. dok smo 2019. i 2020. izdali po dva broja. Prije nekoliko dana na web stranicu www.hrcak.srce.hr postavili smo internet izdanje najnovijeg broja čije će se tiskano izdanje pojaviti nakon 16. maja. Časopis je pokrenut jer su brojni ljudi različitih struka iz akademske zajednice smatrali da da ima prostora i potrebe za izdanjem koje bi se fokusiralo na hrvatsko-srpske teme. Namjera časopisa bila je da bude multidisciplinaran uz širok spektar disciplina od etnologije do kulturnih studija, sociologije, statusa nacionalnih manjina i organizacija ustavnosti u državama u kojima su Srbi i Hrvati u određenom međuodnosu - rekao je Jović.

Prva ideja za nastavak takvog akademskog časopisa nastala je 1993. ali nije bila realizirana. Ideju su nosili manje-više isti ljudi koji su sada u redakciji, jer su smatrali da u teškom periodu 90-ih postoji potreba da se stvori časopis koji bi govorio o međuodnosima dvaju naroda, ali tada nije bilo volje, interesa, kapaciteta niti podrške za ideju koja je obnovljena iz nekoliko razloga.

- Postoji dovoljan broj kvalitetnih ljudi koji mogu biti autori i urednici. U uredništvu je 18 članova, uglednih i dobro poznatih široj javnosti u oblastima kojima se bave. Postoji i interes autora koji žele objavljivati članke, a postoji i interes čitalaca. Naša akademska zajednica propušta šansu ili je nedovoljno koristi da se bolje pozicionira kad se radi o povijesnoj znanosti ili regionalnim studijima, te prepušta drugima inicijativu da se bave postjugoslavenskim studijima. Neprirodno je da postoji više stotina knjiga i tisuća članaka koji se tim temama bave izvan zemlje. Htjeli smo ojačati taj profil naše akademske zajednice, jer smatramo da u evropskim okvirima možemo biti predvodnici u obrađivanju tih tema. Postoji i interes autora i čitalačke publike, pa tako i šanse da ojačamo taj aspekt humanističkih

Znanosti - naglasio je Jović, koji je osam godina uređivao i časopis Političku misao.

- Cilj je da u 20 godina od osnivanja objavimo 250 članaka, izdamo po dva broja časopisa godišnje i kreiramo veliki fundus neizostavne literature o srpskim i hrvatskim temama. Dakle, da ne budemo samo objekt u diskusiji koja je globalna, zanimljiva i proizvodi doktorate, te pozicionira kolege puno više nego 90-ih godina. Ideja je povezana i sa željom SNV-a da ojača i osigura istraživanja o srpskoj zajednici u Hrvatskoj. Sada je u Arhivu Srba u Hrvatskoj osmoro ljudi od kojih najveći broj radi doktorate, a ima ambiciju ne samo da prikuplja građu i stvara je, nego da omogući istraživački rad. Zato se nadam uzlaznom trendu stvaranja novih istraživača i organiziranja oko časopisa u nadi da ćemo za 20 godina imati 20 doktora znanosti koji će izići iz tog projekta - rekao je Jović ističući da časopis ostaje otvoren svima za suradnju.

Do sada je objavljeno 35 članaka i 26 prikaza knjiga, uz ukupno 48 autora, a tekstovi se mogu pročitati u internetskom ili tiskanom obliku, istaknuo je Jović, dodavši da je do sada zabilježeno preko 64.000 pregleda tekstova, a da je osam tekstova preuzeto više od hiljadu puta, što govori o privlačenju šire pažnju javnosti.

Tekst Milan Radanovića o zločinima ustaša na području Stare Gradiške preuzelo je 4.385 ljudi i institucija, a preko 2.000 preuzimanja bilježe i tekstovi Gorana Vasina o prečanskim Srbima u Velikom ratu, Tihomira Ponoša o zločinima...

– Među autorima su vrlo respektabilna imena - rekao je Jović, podsjetivši da Tragovi organiziraju rasprave o knjigama i temama.

- Iz nekadašnjih "Naših tema" želimo obnoviti organiziranu raspravu o knjigama i događajima. Do sada smo predstavili knjige Drage Roksandića, Branke Prpe, Koste Nikolića, Mile Dragojević i Ivana Pantelića, a uskoro ćemo organizirati raspravu o knjizi Nikole Petkovića "O čemu govorimo kad govorimo o identitetu" - kazao je Jović.

Podsjetimo, u ovom broju objavljen je tekst Filipa Škiljana o Srbima u Grubišnom Polju i Bjelovaru, Vinke Drače o pisanju Slobodne Dalmacije i Glasa Slavonije 1991. o Srbima, , tekst Stefana Gužvice o dilemama jugoslavenskih komunista prije II svjetskog rata između zagovaranja Jugoslavije i Balkanske federacije, kao i lično sjećanje Krešimira Dabe kako su zagrebački Lado i beogradsko Kolo 2016. obnovili suradnju i organizirali zajedničke koncerte.