Postoji fašistička prijetnja. Autoritarni režimi stalno su u porastu, a neki od njih izrazito su fašistoidni. Neki dan je bivši Trumpov general rekao da je Trump fašist do srži, i to bi moglo biti točno, izjavio je hrvatsko-američki povjesničar Vjekoslav Perica u emisiji Vide TV Kontrapovijest s Hrvojem Klasićem, koju možete gledati na ovoj poveznici.
Perica, splitski pravnik koji je početkom devedesetih odselio u Ameriku i na Sveučilištu Minnesota završio politologiju i povijest, u Klasićevoj je emisiji gostovao u povodu objavljivanja njegove nove knjige “Antifašizam. Povijest, mit i aktualnost jednog svjetskog pokreta, 1924. - 2024.”, koju su objavili izdavač Plejada i Udruga veterana Domovinskog rata i antifašista (VeDRA) iz Splita.
Perica je objasnio da je u knjizi ponudio koncept “historijskog antifašizma” koji je, prema njemu, trajao od 1921. do 1945., a iznikao iz definicije fašizma na 7. kongresu Kominterne 1935. “Sve poslije 1945. više nije antifašizam, nego politike i kulture sjećanja te razne državne ideologije koje su povijest antifašizma koristile za legitimiranje režima, vlasti i nacionalnih ideologija. Niz je država koje su se pozivale na antifašizam, a među njima i Jugoslavija”, kazao je Perica, dodajući kako nije našao podatak da su Churchill i Roosevelt, čak ni u razdoblju najbolje suradnje sa SSSR-om, ikada govorili o “antifašizmu”.
Jedan od razloga za pisanje knjige, objasnio je Perica, bila mu je spoznaja o “potpunoj konfuziji” u značenju riječi “antifašizam”. “Neki od nositelja izrazito fašistoidnih režima današnjice nazivaju se antifašistima: Putin se nakon agresije na Ukrajinu stalno poziva na antifašističku tradiciju i tvrdi da se bori protiv nacista, ali najveće iznenađenje mi je bilo kad je glasnogovornik Hamasa kazao da su oni antifašisti”, kazao je Perica.
Upozorio je na pojmovno razlikovanje “neofašizma” i “postfašizma” talijanskog politologa i povjesničara Enza Traversa. “Prema tom razlikovanju, neofašisti bi na ovom području bili simpatizeri ustaša, a u Srbiji četnika, Nedića ili Ljotića. No 'postfašizmi' su interesantniji, jer imaju mnogo od onoga što historijski fašizam nije imao, primjerice veliki utjecaj religije, koji počinje jačati od sredine 70-tih, a naročito nakon 1989. Tako se novi fašizmi, ekstremizmi i autoritarni režimi često pozivaju na religiju, dok su talijanski fašizam i nacizam bile sekularne ideologije”, kazao je Perica.
Kao primjere je naveo “islamizam, de facto vjerski ekstremistički pokret s fašistoidnim karakteristikama”, Putinovu Rusiju, “za koju mnogi kažu da je fašistička, ali po mom sudu je postfašistička, jer je ruska pravoslavna crkva uz državu i na temeljima pravoslavnog mesijanizma vodi državnu politiku”, te “američku kršćansku desnicu koja podržava Trumpa”.
“Ako je Trump fašist do srži, a mogao bi biti, oni su njemu izuzetno bitni”, zaključio je Vjekoslav Perica koji je u razgovoru s Hrvojem Klasićem iznio i zanimljiva zapažanja o otporu fašistoidnim tendencijama u današnjoj Americi, ali i o onome što smatra “odgovornošću radikalne politike” za uspon Donalda Trumpa.
