Inicijativa mladih za ljudska prava (JIHR) postavila je kartonske ukrase na božićnom boru na Jelačićevom trgu u Zagrebu, a ta je akcija izazvala optužbe i burne reakcije javnosti. Iz JIHR-a su u duhu božićno-novogodišnjih blagdana napisali svoje želje: "Za Božić želim da se pomirimo sa Bošnjacima i Srbima", "Za Božić želim da mladi svoj stav o ratu u 90-ima ne temelje na mržnji nego na razumijevanju", "Za Božić želim ostaviti jelku nakon Sveta tri kralja bez straha da će susjedi misliti da sam Srpkinja". S obzirom na istupe predsjedničkih kandidata, a u okviru šire kampanje JIHR-a za oduzimanje odlikovanja osuđenim ratnim zločincima, ispisano je: "U 2025. godini želim da se osuđenim ratnim zločincima oduzmu državna odlikovanja. Mi se njima ne ponosimo."
Ispisane želje kritizirao je, odnosno od njih se distancirao i gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević, koji je aktivistima poručio da "političke poruke nisu primjerene na božićnom drvcu". Zagrebačkim dragovoljcima i braniteljima Vukovara, posebno pogođenima božićnim željama mladih, odgovorio je da Grad Zagreb posljednje dvije godine ne financira JIHR.
Kartonski ukrasi su nakon brojnih kritika skinuti. Na bor je kartonske kuglice stavio Davor Dretar iz stranke DOMiNO sa svojim, desničarskim željama, koje zbog zamora javnosti ili njenog slaganja s ispisanim porukama nisu bile meta javnih kritika.
Osnivač JIHR-a i dugogodišnji aktivist Mario Mažić ističe da je društvo u protekle tri decenije postalo neosjetljivo na nacionalističke poruke mržnje, dok su želje za pomirenjem i obrana prava na život i dostojanstvo čovjeka kao temeljne vrijednosti postale kontroverzne.
- Nisam sudjelovao u akciji JIHR-a. Bor na Trgu bana Josipa Jelačića je na javnoj površini i Inicijativa je na njega stavila želje i pitanja od javnog interesa. Inicijativa se konzistentno bavi temeljnim ljudskim pravima i kao takvu su je prepoznali Vijeće Europe i niz drugih partnera. Reakcije javnosti i određenih krugova na kartonske ukrase s porukama pomirenja i poštovanja ljudskih prava ukazuju u kakvom je stanju hrvatsko društvo. Prevladava politička orijentacija da je odvođenje ljudi u logore i ubijanje sasvim prihvatljivo, da ratni zločini nisu nešto problematično. Ako je to herojstvo i moralna vertikala, onda smo bolesno društvo - upozorava Mažić i dodaje da "nepoštovanje ljudskih prava u Hrvatskoj predvodi Zoran Milanović, najekstremniji nacionalistički političar koji ne poznaje etičku crvenu liniju".
Mario Mažić (Foto: Neva Žganec/PIXSELL)
- Jako dobro znamo da priopćenja JIHR-a ne izazivaju medijsku pažnju, ali aktivistička akcija je jedan od rijetkih alata koje udruge civilnog društva za ljudska prava imaju i trebaju ga koristiti. Razočarala me reakcija gradonačelnika Tomaševića. Mislio sam da se radi o čovjeku koji razumije vrijednosti i potrebu za građanskim aktivizmom, kao što je Gong u svojoj reakciji objasnio da je aktivizam nužno neugodan jer služi tome da nađe načina progovoriti o nečemu o čemu se šuti. Mislio sam da gradonačelnik Tomašević to najbolje zna i razumije s obzirom na početke svog aktivističkog i političkog puta. Umjesto da je dao legitimitet ovoj akciji, učinio je suprotno. Iskreno, smatram da nije imao svijest da će svojom reakcijom doliti ulje na vatru, stvoriti dodatnu kontroverzu i napad desničarskih krugova na Inicijativu. Ipak, podršku smo dobili od mnogih: VeDRA-e, Antifašističke lige, Gonga, Centra za mirovne studije, Faktografa... - govori Mažić.
Povjesničar i profesor na zagrebačkom Filozofskom fakultetu Hrvoje Klasić smatra da su burne reakcije javnosti posljedica problema sa suočavanjem s određenim temama iz prošlosti.
- Glupo mi je reći da nema konsenzusa oko tih tema u javnosti, jer bi konsenzusa trebalo biti, ali svakako izazivaju nelagodu. Jedna od takvih tema jesu sadržaji kartonskih kuglica. Ne vidim nikakav problem da se aktivistički djeluje u svakom mjesecu, pa i prosincu, ali razumijem da možda nekome tko adventski period doživljava kao nešto sveto političke poruke smetaju. Aktivizam je takav da mora provocirati, skrenuti pažnju na teme kojima se u redovnim situacijama nitko neće baviti. Kad gledamo kakve vrste aktivizma postoje u svijetu, puno oštrije, agresivnije, smatram da je JIHR izveo akciju sasvim pristojno, bez ikakvih diverzija i agresija. Očito da dio javnosti žuljaju ispisani sadržaji i siguran sam da nitko ne bi reagirao da su neke druge želje ispisane, na primjer da "Hrvatska postane svjetski prvak u nogometu", što također nije baš želja božićnog karaktera. Hrvatska javnost se i dalje ne zna suočiti s temama ispisanim na kuglicama. Jesu li nam one prebolne ili ne možemo priznati da smo činili vrlo ružne stvari u svojoj prošlosti? - pita se Klasić.
Hrvoje Klasić (Foto: Davorin Višnjić/PIXSELL)
Komentirajući gradonačelnikovu reakciju, ističe da Tomašević ima pravo na procjenu kad se treba prestati baviti prošlošću i graditi vrtiće i škole, ali i da ne zaboravimo da se on i njegovi suradnici pojavljuju na mjestima sjećanja i njegovanja antifašizma. Navodi da su dnevno politikantstvo i licemjerje izraženi i oko teme koja je bolna i oko koje nema nikakvih prijepora u međunarodnoj historiografiji, a to je genocid nad Srbima u Drugom svjetskom ratu.
- Šokantna je činjenica da nitko od dužnosnika i članova HDZ-a neće javno priznati da se uz genocid nad Židovima i Romima dogodio i genocid nad Srbima. Za vrijeme hrvatskog predsjedanja IHRA-om ustaški genocid nad Srbima bio je tabu tema, o čemu svjedoči nedavno curenje informacija sa sastanka IHRA-e po kojima je Sara Lustig, predstavnica Hrvatske u IHRA-i i v. d. ravnateljica Spomen područja Jasenovac, navodno rekla da su ustaše počinili genocid nad Srbima. Desile su se IHRA-ine isprike zbog curenja informacija, ali nedostaje potvrda je li informacija točna ili nije. Ako Sara Lustig nije priznala ustaški genocid nad Srbima, to znači da i dalje odbijamo kao društvo i kao politička zajednica prihvatiti tu činjenicu i suočiti se s prošlošću - ističe Klasić.
Podršku JIHR-u pružila je Antifašistička liga Hrvatske. Njen predsjednik i decenijski aktivista za ljudskih prava Zoran Pusić ističe da poruke ispisane na kartonskim kuglicama ne govore ništa novo i da te poruke na kartončićima ne "šire mržnju" niti "blate čast i ugled Hrvatske". Upozorava da su upravo negiranje nesumnjivo počinjenih ratnih zločina i veličanje ratnih zločinaca, a na što poruke upozoravaju, širenje mržnje i blaćenje ugleda i časti RH.
- JIHR je jedna od organizacija civilnog društva koje promoviraju viziju Hrvatske kao otvorenog, tolerantnog i socijalno osjetljivog društva, pravne države u smislu težnje pravednosti, viziju koju, po mom sudu političke čestitosti i, zapravo, patriotizma, svaki pošten čovjek u Hrvatskoj dijeli. Postoje i drugačije vizije Hrvatske u kojima se nesumnjivi ratni zločini negiraju, a ratni zločinci proglašavaju herojima i odlikuju, u kojima se borcima protiv fašizma ruše spomenici, a podižu teroristima, u kojima se pripadnici nekih nacionalnih manjina osjećaju kao građani drugog reda, uvijek pod prijetnjom neke političke stranke ili udruge - govori Pusić.
Zoran Pusić (Foto: Goran Stanzl/PIXSELL)
- To su sasvim suprotne, suprotstavljene vizije Hrvatske i radikalni desničari su tu, u svojoj percepciji Hrvatske, u pravu kad prozivaju javne kritičare svojih stavova za pomanjkanje domoljublja i optužuju ih da su protiv Hrvatske. Da, mi jesmo protiv njihove vizije Hrvatske koja degradira domoljublje na podobnost, Hrvatske okovane šovinizmom i nesnošljivošću, socijalnom neosjetljivošću, korupcijom i klerikalizmom. Zalaganje za drugačiju Hrvatsku, gdje je patriotizam nenametljiva ljubav prema vlastitom kraju i vjernost skupu općeljudskih vrijednosti, vizija Hrvatske suprotna od one koju radikalna desnica nameće, kriterij je moralnosti u politici. U tom smislu mislim da bi bilo dobro da Grad financijski pomaže rad JIHR-a i da gradonačelnik smatra da se time može pohvaliti - poručuje Pusić.
A što se tiče tvrdnji da takve poruke „zagađuju adventnu atmosferu“, rečene kartonske kuglice neće smanjiti prodaju kuhanog vina niti pokvariti veselu atmosferu vezanu za običaje u doba zimskog solsticija starije od kršćanstva i adventa. Sam advent govori o suočavanju s vlastitom prošlošću i vlastitim grijesima prije Drugog dolaska, adventa, nagovještava Apokalipsu i odlazak onih koji su se pokajali na nebo, a onih koji nisu u pakao.
Kad bi drugi put došao, Isus bi, po onome što o njegovom djelovanju u Evanđeljima piše, danas bio u Inicijativi mladih; a i po godinama bi se uklapao. Jedina suštinska promjena koja bi ga začudila ali i razveselila jest da bi, kao svoje sljedbenike, u YIHR-u danas našao više Marija Magdalena nego Šimuna, Jakova, Toma i Ivana.
Revizionističke promjene koja je ova Vlada učinila s pločama i postavom Spomen područja Jasenovac, odbijanje da se zločin koji je NDH počinila prema svojim građanima srpske nacionalnosti nazove onim što on nedvojbeno jest, genocid, sramotni je pokušaj falsificiranja povijesti i izrazito je štetno za Hrvatsku. Za jednu pristojnu, građansku i antifašističku Hrvatsku; korisno je, valjda, za viziju Hrvatske kakvu zastupaju DP ili Miro Bulj. Pri tome je tragikomično da se to dogodilo tokom ili neposredno nakon hrvatskog predsjedavanja IHRA-om. Bode u oči koliko retorika Plenkovića i HDZ-ovih ministara u Vladi, kad govore o "strašnim zločinima" počinjenim u Jasenovcu, sliči retorici Vučića i ministara u srpskoj Vladi kad govore o Srebrenici; jedni i drugi poriču genocid.
