Udruga poslodavaca u zdravstvu (UPUZ) predlaže poskupljenje participacije, uvođenje dodatnog osiguranja i promjene u načinu rada liječnika primarne zaštite. Vaša organizacija, Koordinacija hrvatske obiteljske medicine (KoHOM), usprotivila se prijedlozima?
Te prijedloge smatramo dodatnim udarom na standard pacijenata, a da pritom nismo iskoristili dosadašnje mogućnosti uštede ili racionalnijeg poslovanja u zdravstvu. Moguće promjene u zdravstvenom sustavu koje omogućuju bolji rad na nivou primarne i sekundarne zdravstvene zaštite, a koje ne traže dodatna novčana sredstva od države, HZZO-a ili pacijenata su: u primarnoj zdravstvenoj zaštiti (PZZ) omogućiti svim zainteresiranim doktorima obiteljske medicine, pedijatrije, ginekologije i dentalne medicine da pređu u sustav ordinacija privatne prakse čime postaju odgovorniji prema svom radu, kompletna informatizacija bolničkog sustava (naručivanja, praćenja rada i potrošnje), kontrola rada bolničkih doktora uz mogućnost nagrađivanja onih koji više i bolje rade, te objedinjena bolnička nabava. Kada se uvedu sve ove promjene u zdravstveni sustav, onda možemo tražiti novo sudjelovanje pacijenata ako je to potrebno. Svjesni smo da se u Hrvatskoj izdvaja manje za zdravstvo od drugih država Europe, ali to je odraz općeg siromaštva i ne smatramo da su građani jedini koji trebaju snositi posljedice loše organizacije u državi i zdravstvu.
Koje promjene u radu obiteljskih liječnika vidite kao prioritetne?
Obiteljska medicina je temelj primarne zdravstvene zaštite, od koje se očekuje da riješi 80 posto zdravstvenih potreba stanovništva kako bi se rasteretio skuplji bolnički sustav. Za početak, najvažnije je povećati broj timova obiteljske medicine i smanjiti broj pacijenata po timu sa sadašnjih 1.700 na 1.400, što će nam dati vremena za bolji i učinkovitiji rad.
Izražavate i neslaganje oko izrade novog Zakona o zdravstvenoj zaštiti?
Ne slažemo se s prijedlogom UPUZ-a da se rad obiteljskih liječnika potpuno privatizira na način da se plaća cijena puta usluga. Ne slažemo se da ulaz u sekundarnu zdravstvenu zaštitu – bolnice – ide direktno, bez upute liječnika primarne zdravstvene zaštite, osim u hitnim slučajevima.
