Unatoč skepsi koju je SDSS-ov zastupnik Milorad Pupovac izrazio u zadnjem obraćanju prije glasanja o novom ravnatelju HRT-a Robertu Švebu, Klub njegove stranke dao je "uvjetnu podršku" ovom kandidatu. Od 132 zastupnika, za Švebovo imenovanje glasalo ih je 77, dok ih je 55 bilo protiv. Pupovac je naveo da SDSS očekuje da se promijene strukture koje upravljaju javnim servisom.
- Očekujemo da će se HRT profesionalizirati, modernizirati, da će biti kreativna medijska kuća. To povjerenje uvjetno dajemo do prvog izvještajnog roka o financiranju i o programskoj realizaciji programa HRT-a. To je naš način podrške novom ravnatelju da se počne sređivati stanje na javnom servisu. Nismo imali sreće s nekima od prethodnih ravnatelja, ali nećemo diskvalificirati u startu onog tko je predloženi kandidat, dat ćemo mu priliku i vrijeme da to uradi - obrazložio je Pupovac. Dan ranije govorio je o problemima koji desetljećima more javni servis. Ustanovio je da HRT već dugo ne proizvodi kvalitetan filmski, dokumentarni, obrazovni, znanstveni, zabavni i informativni program, uza sve financijske pretpostavke koje ima.
- Za mene i za Klub SDSS-a je ključno pitanje kako ovaj tren preokrenuti da se novac koji se osigurava temeljem zakona ne isisava, a televizija propada? Ova rasprava o kandidatima i ravnatelju ne bi bila opterećena tim pitanjem, kada vanjska produkcija ne bi bila to mjesto u kojem se generira propadanje HRT-a s jedne strane, a s druge strane ono što se naziva nedozvoljena radnja u tretiranju javnih financija i povlaštenih položaja koje ljudi na HRT-u imaju - kazao je Pupovac i dodao da njegov Klub ne može više "bjanko davati povjerenje".
Više za regionalni razvoj
U Saboru se raspravljalo i o konačnom prijedlogu Zakona o institucionalnom okviru za korištenje fondova Europske unije u Republici Hrvatskoj. SDSS-ova Anja Šimpraga kazala je da će Klub njene stranke podržati konačan prijedlog Zakona. Stavila na naglasak na istraživanje procjena utjecaja europskih strukturnih fondova na općine i gradove sa značajnim udjelom srpske nacionalne manjine u financijskoj perspektivi od 2014. do 2020. Analizirani su kvaliteta, opseg i učinak apsorpcije EU fondova na razini 47 jedinica lokalne samouprave u kojima je prema popisu stanovništva iz 2011., udio stanovništva srpske nacionalnosti iznosio 15 posto i više, a 95 posto analiziranih općina spada u ispodprosječne po razvoju.
- Rezultati analize jasno pokazuju da su apsorpcijski kapaciteti ciljanih jedinica lokalne samouprave - a to su redom one najmanje razvijene - izrazito niski i da se u dogledno vrijeme ti kapaciteti neće značajno povećati bez ciljane vanjske intervencije. Te općine imaju ograničen ljudski kapacitet, njihovi proračuni ne osiguravaju sredstva dostatna za osnovne funkcije i potrebe - rekla je Šimpraga. Po njenim riječima, sve navedeno upućuje na potrebu dodatnih mjera za veću financijsku podršku slabo razvijenim, ekonomski i demografski opustošenim područjima. Intervencijski planovi za mnoge sredine donose nove investicije, projekte i nova radna mjesta, naglasila je zastupnica, a to bi pomoglo očuvanju i opstanku ovih krajeva.
- Potrebno je pojačati distribuciju sredstava regionalnog razvoja u Ministarstvu poljoprivrede i Ministarstvu demografije. U protivnom, područja koja su idealna za poljoprivredu i ruralni turizam, kao što su mnoga naša područja i dobar dio dalmatinskog zaleđa iz kojeg dolazim, neće biti iskorištena. Na primjeru programa "Zaželi" koji su provodile mnoge općine, gradovi i udruge civilnog društva, vidimo srž problema koji se odnosi na objavu javnog poziva, ugovaranja i samog početka provedbe. Rokovi realizacije ovog EU projekta istječu ili su već istekli za većinu korisnika u završnom dijelu ove godine. Pomoć na koju su navikli korisnici u posljednje dvije do tri godine sad će prestati. Baš ovim projektom je ostvarena dvostruka korist. Pomogli smo starijim ljudima kojima je pomoć bila neophodna ali i ženama koje bi bez ovog projekta i dalje vjerojatno bile nezaposlene - zaključila je Anja Šimpraga.
