Nakon što su opozicijski parlamentarni klubovi zatražili stanku, tražeći od vladajuće većine da skine s dnevnog reda točku glasanja o imenovanju Roberta Šveba za glavnog ravnatelja Hrvatske radiotelevizije, HDZ je to odbio i u srijedu ujutro s rezultatom 77-55 izabrao Šveba na tu poziciju.
Vladajući, uz to, nisu prihvatili zaključak SDP-a kojim se od novog ravnatelja tražilo da povuče tužbe koje je bivše vodstvo javnog servisa, predvođeno Kazimirom Bačićem, podnijelo protiv više desetaka novinara iz svoje kuće i drugih medija koji su pisali kritički o radu HRT-a.
Takvom odlukom Sabor je okončao višetjednu sagu o Bačićevom nasljedniku. Kocka je pala na ime Roberta Šveba, bivšeg ravnatelja HTV-a, za kojeg su mediji još prije mjesec dana tvrdili da će njegovo imenovanje biti tek formalnost.
Šveb je u dva navrata već radio na Prisavlju, a preko svojih tvrtki je i u poslovnom odnosu s HRT-om zbog čega ga je opozicija optužila za sukob interesa. Posebno ih je zasmetalo što Šveb, za razliku od drugih kandidata, u prijavi nije uvrstio potvrdu da nije u sukobu interesa. Kako je objasnio, ako bude izabran za ravnatelja povući će se iz vlasništva poduzeća koje i dalje posluju s HRT-om prodajući mu program i IT podršku. Zanimljivo je da je Šveb, kada je imenovan za ravnatelja HTV-a, tvrdio da se udjela u poduzećima koja rade s HRT-om riješio prije 2005. godine te da nisu više niti u njegovom vlasništvu niti u vlasništvu njegove obitelji. Pokazalo se, međutim, 16 godina kasnije, da njegove kompanije preko ugovora s HRT-om i dalje ostvaruju višemilijunske prihode svake godine.
Iz HDZ-a su, međutim, takve optužbe odbacili. Po ministrici kulture i medija Nini Obuljen Koržinek - koja je sa Švebom u prijateljskim odnosima, a upućeni tvrde da je on njen direktan izbor – spominjanje sukoba interesa u njegovom slučaju znači "plasiranje opasnih teza", jer da kandidat ne može biti u sukobu interesa, nego to može biti samo netko tko je na funkciji. Stoga je za očekivati da će Šveb, nakon što je imenovan za prvog čovjeka HRT-a, vlasništvo prepustiti supruzi ili odvjetničkom društvu pa nastaviti po starom.
Uz to, saborska tijela su se u Švebovom izboru debelo osramotila. Valjda samo precizni kroničari pamte kad se dogodilo da Odbor za Ustav, poslovnik i politički sustav poništi odluku drugog Odbora – onog za informatizaciju i medije – koja je odgovarala vladajućima. Pokazalo se ipak da je bilo nemoguće prijeći preko činjenice da su dvojica zastupnika deponirala potpise prije nego što je uopće određen zaključak da Šveb bude izabrani kandidat, tako da se sjednica morala ponoviti.
Nije se, također, nikada dogodilo da ujedinjena opozicija (bez Hrvatskih suverenista) fizički zauzme govornicu sprečavajući HDZ da u noći izvrši naum i imenuje Šveba, tako da se procedura produžila na još nekoliko dana, ali s jednakim ishodom.
U međuvremenu je održan još jedan okrugli stol o stanju na HRT-u nazvan "(Ne)ovisnost javnog servisa i izbor ravnatelja HRT-a" u organizaciji Kluba zeleno-lijevih stranaka. Relevantni govornici, uključujući predstavnike novinarskih organizacija i sveučilišnih profesora, smjenjivali su se za govornicom male saborske dvorane. Prijenos se mogao pratiti isključivo preko kanala Saborske TV na You Tubeu. Gledalo ga je tek nešto više od 83 osoba, koliko ih je bilo na prošlotjednoj nogometnoj utakmici Hrvatski dragovoljac - Lokomotiva. I taj podatak ilustrira zanimanje šire javnosti za prisavsku kuću koja je davno izigrala svaku mogućnost da postane istinski javni medijski servis. Financijske afere, klanovski sukobi plus loš i politici na vlasti podoban informativan program traju već 30 godina, tako da zadnji događaji nikako nisu iznimka. HRT je zapravo državna televizija koja postoji isključivo zato da posluži vladajućima kada je to potrebno. A da će biti potrebno, dokazuje i inzistiranje na Švebu koji je tako od HDZ-a dobio mogućnost da iduće četiri godine odlučuje o 1,3 milijarde kuna, koliko se godišnje što preko pristojbe koju plaćaju građani, što preko komercijalnih usluga, slije u HRT-ovu blagajnu i onda dijeli što na plaće (jedva preko trećine), što na vanjske produkcije, što na nabavu opreme, što međusobno…
Sve u svemu, zadnjih dana moglo se čuti ono što se i očekivalo da će se čuti. Vladajućima je stanje na HRT-u skoro pa izvanredno. Malo, doduše, smeta što je smijenjeni glavni ravnatelj Bačić bio gotovo tri mjeseca u pritvoru, ali i s tim se može živjeti, s obzirom da financije – kako je kazala ministrica Nina Obuljen Koržinek – nikada nisu bile bolje. HRT, naime, ima određen višak novca. Pokazujući temeljito nerazumijevanje uloge javne ustanove kojoj dobit nikako ne treba biti cilj i korporacije kojoj je profit jedina svrha, ministrica je tako ne želeći ogolila agendu kojom HDZ upravlja s HRT-om, ali i dodatno učvrstila ionako neupitan status vladarice Prisavlja iz sjene. Ne treba zaboraviti da je donedavni v.d. glavnog ravnatelja Renato Kunić kumski povezan sa suprugom Nine Obuljen Koržinek. S druge strane ni opozicija nije puno drukčija. Sjetimo se samo da je SDP donio ovaj sramni Zakon o HRT-u po kojem je dovoljna natpolovična većina za izbor glavnog ravnatelja. Sjetimo se i da je Most tada glasao za Bačića, danas osumnjičenog kao torbara pokojnog zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića.
A novinari? Što će biti s njima? Ništa novo. Bit će kao i dosad. Podobni će napredovati, a nepodobnih će se željeti riješiti ili će sami otići jer će ih, kako je kazala u nedavnoj anketi HND-a i SNH-a bivša novinarka Hrvatskog radija Ljubica Letinić: "Otišla sam, jer me je bilo sram reći da radim na HRT-u".
