Nakon proglašenja Dinare Parkom prirode, još jedno područje Hrvatske čeka u redu za stjecanje određenog stupnja zaštite. Riječ je o teritoriju oko rijeke Une koja izvire u Donjoj Suvaji kod Srba - rekla je SDSS-ova saborska zastupnica Anja Šimpraga. U slobodnom govoru, održanom u Saboru u srijedu 10. marta, zastupnica je kazala da se o važnosti Une čuje jedino iz Donjeg Lapca i Dvora na Uni, čije su lokalne vlasti još 2013. pokrenule ovo pitanje, ali ono se do danas nije našlo u strateškom planu razvoja Republike Hrvatske. Šimpraga je naglasila da je vrelo Une najdublje istraženi krški izvor u području Dinarida i peti po dubini izvor u svijetu.
- Obala Une u Bosni i Hercegovini dio je Nacionalnog parka, no druga obala u Hrvatskoj izložena je devastaciji, zapuštenosti i zaboravu. Budući da su u susjednoj državi njene prirodne vrijednosti zaštićene, Una tamo postaje okosnica privrednog razvoja zapadnog dijela Bosne te ju godišnje posjećuje do 150.000 turista. Šire područje kanjona zaštićeno je i kao područje ekološke mreže. Područje odakle ta jedinstvena rijeka potječe, još je 1968. proglašeno hidrološkim spomenikom prirode. Najljepši vodopad Une je Štrbački buk. Kao turistička destinacija ovaj vodopad nije registriran niti se nalazi na turističkoj karti. Nacionalni park Una proglašen u BiH na osnovu sedrenih naslaga. Una je zajednička - zajedničke su sedrene stijene. Zašto je onda Una u BiH nacionalni park, a na ovoj našoj strani nije ništa? - pitala je Šimpraga. Ustvrdila je također da je ovaj dio Hrvatske "hermetički zatvoren prema susjednoj Bosni".
- Od graničnog prelaza Užljebić kod Bihaća pa do Strmice kod Knina, u daljini od 130 kilometara, nemamo granični prijelaz. Otvaranjem Martin Broda otvorile bi se turističke rute iz Nacionalnog parka Una u BiH, prema izvoru Une u Suvaji i Štrbačkom buku s hrvatske strane. Od Martin Broda u Nacionalnom parku, selu s najvećim kompleksom slapova na Uni – ukupno njih 124 – izvor Une udaljen je samo 15 kilometara. Ali kako je taj granični prelaz zatvoren, turisti od Nacionalnog parka do izvora Une moraju prelaziti čak 115 kilometara: preko Bosanskog Petrovca, Bihaća, Užljebića i Donjeg Lapca, da bi stigli do Suvaje kod Srba - objasnila je zastupnica.
Važne mjere za pčelare
Šimpraga je na prošlotjednom zasjedanju Sabora govorila o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o uzgoju domaćih životinja kojim će se osigurati pravna osnova za definiranje uslova uzgoja i zaštite izvorne sive pčele. Objasnila je da nacionalni pčelarski program za razdoblje od 2020. do 2022., kroz tri godine predviđa ukupna sredstva u iznosu od 44,5 miliona kuna, a cilj je provedbom mjera stvoriti uslove za bolji položaj pčelarstva u zemlji.
- Ovaj program jedinstven je za sve članice EU i sadrži osam važnih mjera za naše pčelare. Tu je tehnička pomoć pčelarima i organizacijama pčelara što je najvažnija mjera za korištenje sredstava u provedbi pčelarskog programa - rekla je Šimpraga. Naglasila je da treba pozdraviti sve napore, ali isto tako treba čuti što bi još trebalo promijeniti kako bi mali i veliki pčelari bili zadovoljni.
- Način raspodjele novčanih potpora zasigurno je jedan od takvih primjera, jer dosad smo kroz ove programe poticali samo kapitalna ulaganja. Kada kupi košnicu, vrcaljku ili trimer, pčelar na kraju godine prilaže račun Agenciji za plaćanje koja mu vraća dio uloženog novca. Pčelari bi htjeli da im potpore budu isplaćene kao u poljoprivredi i stočarstvu, po broju stabala i po broju grla. Pritom, mali pčelari i hobisti nisu imali tako velike šanse u apliciranju za povrat kapitalnih ulaganja, jer bi ih sve odnijeli veliki proizvođači - kazala je Šimpraga i spomenula dalmatinske pčelare kojima vremenske prilike nisu išle u korist.
- Ponadali su se da će gubitke nadoknaditi u Lici, ali u 2020. su ih tamo dočekali novi problemi. Zakupci tamošnjih pašnjaka ih ne žele, oni su ograđeni pa nisu mogli seliti svoje košnice. Pošto je prinos 80 posto manji, preseljenje košnica više nije stvar izbora nego je prijeka potreba. Pčelarska sezona otprilike traje od 1. maja do 1. septembra. Svaki dan je bitan, svaka paša je bitna i morate biti stalno na terenu - objasnila je Šimpraga nevolje dalmatinskih pčelara.
