Novosti

Stogodnjak

Udes naroda i države

29. 12. 1923. – 5. 1. 1924: "Današnji politički vođe, u čije je ruke stavljena odluka o udesu naroda i države, nisu smjeli nikada smetnuti s uma historijsku činjenicu da je ujedinjenjem našeg naroda nastao jedan veliki prelom u dotadašnjem toku nacionalnog života"

Large juga

Ujedinjenje Srba, Hrvata i Slovenaca 1918. godine

Trenutačnu političku situaciju u Jugoslaviji neke novine ocjenjuju kao "ispraznu borbu političkih mrtvaca", pa uz ostalo navode: "Današnji politički vođe, u čije je ruke stavljena odluka o udesu naroda i države, nisu smjeli nikada smetnuti s uma historijsku činjenicu da je ujedinjenjem našeg naroda nastao jedan veliki prelom u dotadašnjem toku nacionalnog života… Mi smo zatekli samo plitke partizane i palanačke političare, sa svim hereditarnim bolestima sićušne lokalne politike i ličnih interesa… I pošto nije bilo velikih ljudi, koji bi poslije ujedinjenja okrenuli svojim snažnim duhom narodni život novim putovima, progovorile su u masama težnje i ideje mrtvih generacija… Bila su samo tri puta da se čitav naš narod okupi oko državne misli i podigne državu iznad svega. Prvi put je bio plemenski, vrlo spor i problematičan… Drugi put je bio opasan i bez izgleda. Naime, da jedno pleme nametne drugom svoje ime i svoje tradicije i tako stvori jedan narod. Treći put je bio težak i pun zapreka, ali jasan. Po njemu je trebalo čitavom narodu dati jedan novi ideal nacionalni i državni… Taj put je bio revolucionaran i jugoslavenski. On je značio kidanje sa svim tradicijama, koje nisu u skladu s novim narodnim životom, i zato nije dopuštao ni kolebanje, ni kompromise…", pišu tako zagrebačke Novosti.

 

* članovi glavnog odbora udruženja pravoslavnih svećenika Jugoslavije predali su ministru vjera i prosvjete posebnu rezoluciju koja je donesena na posljednjoj sjednici njihova udruženja, a u kojoj se traži da se što prije riješi pitanje drugog svećeničkog braka. Posebno izaslanstvo udruženja istu je rezoluciju predalo i srpskom patrijarhu i svetom sinodu u Sremskim Karlovcima.

 

* nakon dugotrajne potrage, beogradskoj i zagrebačkoj policiji uspjelo je ući u trag organiziranoj grupi falsifikatora jugoslavenskih novčanica u apoenima od 10 dinara. Uhapšeno je 17 osoba, a uz pomoć talijanske policije otkrivena je i ilegalna štamparija novca. Nalazila se u okolici Trsta, u kući nekog Andreja Gorjupa kojem je jedinom uspjelo umaći. On je, naime, preko tajnih kanala doznao da mu se sprema hapšenje, pa je prvim brodom iz tršćanske luke pobjegao u Ameriku, prije toga zakopavši u blizini kuće sve kompromitirajuće materijale, među kojima su bili i klišeji krivotvorenih novčanica. Mrežu koja je raspačavala falsifikate kontrolirali su krijumčari Lazo Vasiljević, zvani Crni Lazo, i Stevan Bedeniković, zvani Beli Stevo, a u cijeli kriminalni posao bio je uključen i umirovljeni policijski detektiv iz Zagreba Ivan Brestovac. Grupa je imala vrhunski stroj za štampanje krivotvorina, pa je tako – samo u nekih desetak dana – odštampala više od 230.000 falsifikata. Poslije hapšenja doznalo se da su falsifikatori kanili poslije dinara krivotvoriti i talijanske lire.

Potražite Novosti od petka na kioscima.
Informacije o pretplati pronađite ovdje.

Politika

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više