Četiri stotine osoba pogođenih potresom iz Sisačko-moslavačke županije bit će korisnici Platforme 044 - Zajedno za bolju budućnost. Inicijativu pod tim nazivom još je 2016., zajedno s još 12 udruženja i ustanova, osmislila sisačka udruga Projekt građanskih prava, a sve kako bi stanovnicima Županije bila pružena besplatna pravna pomoć u njihovoj borbi s administrativnim preprekama prilikom stjecanja osnovnih statusnih i ostvarivanja stečenih prava; stalnog boravišta, prebivališta i državljanstva, stambenog zbrinjavanja ili prevladavanja ostalih problema, neriješenih ni par desetljeća nakon ratnih sukoba 1990-ih.
Nakon jednogodišnjeg djelovanja, unatoč stalnim financijskim poteškoćama, Projekt je u suradnji sa Zakladom Solidarna uspio osigurati novac za funkcioniranje Platforme 044 u narednih (barem) šest mjeseci, ali su posljedice lanjskog potresa samo dodatno zakomplicirale postojeće probleme i mahom neriješene slučajeve, izrodivši pritom i nove – odnosno, još veći broj građana i građanki kojima je potrebna pomoć. Tako je najveći dio aktivnosti Platforme 044 sada vezan uz Zakon o obnovi zgrada oštećenih potresom u Gradu Zagrebu te Krapinsko-zagorskoj, Zagrebačkoj, Sisačko-moslavačkoj i Karlovačkoj županiji, odnosno zakonskim odredbama prema kojima će se obnavljati samo legalizirani objekti i oni koji imaju "čiste papire" o imovinsko-pravnim odnosima. S obzirom na važnost koju ta problematika ima za brojne postradale, u Projektu građanskih prava nadaju se da će rad Platforme 044 biti moguć i sljedeće godine.
Vladi je upućena inicijativa da se otvori novi rok za legalizaciju objekata, ali tako da taj trošak uđe u troškove obnove nakon potresa
- Nastavak je to naše Platforme 044, ali u drugačijim i za naše građane u mnogo težim uvjetima; drago nam je da smo naišli na razumijevanje kod Zaklade Solidarna, koja je svim srcem i kapacitetima odmah nakon potresa stala uz građane. Banijci i Banijke ne smiju biti zaboravljeni, jer su ovdašnji problemi teški i ozbiljni - ističe Milana Kreća, predsjednica Projekta građanskih prava Sisak. Navodi konkretne obaveze i aktivnosti pravnog tima Platforme 044.
- Zakon o obnovi vrlo je kompleksan, u njemu se teško snalaze pravnici i inženjeri građevine, pa možemo samo zamišljati kako je prosječnim ljudima i pravno neukom čovjeku. Legalizacija objekata bila je velik problem u cijeloj Hrvatskoj, pa tako i u našoj Županiji. Zbog održivosti života na Baniji smatramo da nema smisla stambene objekte obnavljati bez gospodarskih. Znamo da ima jako puno onih s neutvrđenim vlasništvom, s velikim brojem suvlasnika ili sa suvlasnicima koji su preminuli. Naš pravni tim pomagat će i voditi korisnike kroz sve procese, od prikupljanja dokumentacije do plaćanja upravnih pristojbi, a ondje gdje bude potrebno, pokretat ćemo sudske postupke vezane uz utvrđivanje vlasništva - kaže Kreća. Naglašava da su banijska domaćinstva uglavnom jednočlana ili dvočlana, pa se postavlja pitanje koliko bi ljudi bilo voljno platiti npr. troškove legalizacije cijele katnice ako bi nakon toga ostvarili pravo na obnovu tek 30-ak stambenih kvadrata.
- Zato je pokrenuta inicijativa upućena Vladi, odnosno premijeru Plenkoviću, potpredsjedniku Miloševiću i nadležnim ministarstvima da se otvori novi rok za legalizaciju objekata, ali tako da taj trošak uđe u troškove obnove nakon potresa. Očekujemo odgovor prije ljetne stanke – kaže Kreća.
Dok traje natezanje oko procedura i kriterija vezanih uz obnovu objekata, mnoštvo građana pod visokim rizikom i dalje živi u kućama označenima crvenim ili narančastim naljepnicama. Oni koji su bili te sreće da dobiju kontejner ili kamp kućicu, pokušavaju u privremenim, metalnim ili plastičnim domovima preživjeti aktualni toplinski udar i neljudski visoke temperature.
- Ne mogu ni zamisliti kako je izdržavati ove vrućine u kontejneru: neki nabave klimu, ali ona u takvom skučenom prostoru samo dodatno šteti zdravlju, jer su u takvim objektima mahom stariji ljudi, mnogi s kroničnim bolestima. Pitanje je koliko će dugo biti prisiljeni živjeti u tim kontejnerima; kad bi bar to znali, hoće li se takav život protegnuti na godinu ili dulje, mogli bi se barem psihički pripremiti... ali, eto, ne znaju! Loša iskustva s poratnom obnovom na ulijevaju nadu da će ova biti brža i uspješnija, pogotovu kad je riječ o onima koji su najteže stradali – objašnjava Kreća.
Među korisnicima Platforme 044 je i Glinjanka Dragica Bajs, danas 75-godišnja bivša nositeljica stanarskog prava koja je pomoć te inicijative zatražila još 2008. godine. Nedugo prije banijskog potresa, učinilo joj se da konačno nazire rješenje svog dugotrajnog stambenog problema, jer je na prijedlog sisačke udruge ušla u Regionalni program stambenog zbrinjavanja (RHP), odnosno kupnju stana. Danas je jedna od stanovnica kontejnerskog naselja u Glini.
- Znala sam čak i u koju bih zgradu trebala useliti, čekala se samo procedura. No dogodio se potres u kojem su oštećene ta zgrada i kuća u kojoj sam privremeno živjela; vlasnici inače žive u Novskoj, u Glini nisu prijavljeni i nemaju pravo na obnovu. Tako sam prije dva mjeseca dobila ovaj kontejner, a svaka nada da ću opet imati vlastiti krov nad glavom istopila se s potresom. Iza mene je puno vremena u kojem se zaobilazila istina, jer je stanova bilo, no svašta se radilo unatoč tome što sam se našla u tzv. hitnom postupku. Nakon tri desetljeća, sad sam tu gdje jesam, u ovom kontejneru – priča nam žena koju život doista nije mazio. Kad se 1991. zaratilo, ona i suprug našli su se na suprotnim stranama, pa im se i brak raspao.
- Razočarala sam se. Borim se, ali u meni više nema života, a izlaz ne vidim. Teške su ove vrućine u kontejneru, nepodnošljive. U osmoj sam deceniji, s više dijagnoza koje zahtijevaju određenu životnu rutinu i terapiju. Kad mi pozli, a to se često događa, k sebi dođem tek nekim čudom, možda i stoga što sebi ponavljam da moram preživjeti, moram izdržati. Utješi me tada i misao da ovdje, u kontejneru i u ovim krajnje nehumanim uvjetima, nisam samo ja – zaključila je Dragica Bajs.
