Sisački Projekt građanskih prava (PGP) jedna je od rijetkih udruga koje su opstale kao pružatelji besplatne pravne pomoći, namijenjene građanima lošijeg imovinskog stanja. Funkcioniranje besplatne pravne pomoći regulirano je posebnim Zakonom donesenim još 2008. godine, ali u njemu nisu precizirani izvori i način financiranja ove vrste pomoći od javnog interesa.
Ministarstvo pravosuđa i uprave, zadnjih nekoliko godina za pružanje besplatne pravne pomoći na godišnjoj razini izdvaja od 45.000 do 95.000 kuna po udruzi. Natječaji se raspisuju u siječnju, otvoreni su do početka ožujka, dodijeljena financijska sredstva sjedaju na račune tek u drugoj polovici godine. PGP Sisak godišnje od Ministarstva pravosuđa i uprave uvijek dobiva jednaki, maksimalni iznos od 95.000 kn. Tako je čak i poslije razornog potresa kad je jasno da potrebe za besplatnom pravnom pomoći na tom području bitno rastu.
Predsjednica PGP-a Milana Kreća ističe da je navedeni iznos nedovoljan, a način isplate neadekvatan za funkcioniranje besplatne pravne pomoći, te da je očekivala određeno povećanje.
- Za besplatnu pravnu pomoć, Ministarstvo bi trebalo odvojiti veću financijsku podršku, pogotovo udrugama koje pokrivaju potresom pogođeno područje. Besplatna pravna pomoć u našoj županiji je neophodna. Na području Siska i Banije pružamo ju samo mi i Srpsko narodno vijeće što je nedovoljno s obzirom na potrebe. Ratno naslijeđe vuče se godinama. Građani još uvijek imaju brojne pravne probleme: od ostvarivanja osnovnog statusa - državljanstva, preko neriješenih imovinsko-pravnih odnosa i poslijeratne obnove, kompleksnih pitanja iz mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, radnog prava, pa do borbe za elementarno pravo za krov nad glavom, odnosno stambeno zbrinjavanje. Naše stranke nemaju osnovne životne uvjete i ne mogu platiti adekvatan stručni savjet na tržištu - tvrdi Kreća.
Da bi udruga pružala kvalitetnu pravnu pomoć mora imati kvalificirane pravnike s položenim pravosudnim ili državnim stručnim ispitom
- Kada se na terenu sa socijalno ugroženom populacijom, dese još epidemija i razorni potres, potrebe za pravnim savjetima mi kao civilizirano, demokratsko društvo i država moramo osigurati. Naše najugroženije stranke bile su zaista u teškom položaju prije potresa. Osjećaju da su u situaciji iz koje nema izlaza. Svi jako dobro znamo da se u novom Zakonu o obnovi prosječan građanin teško može sam snaći - navodi Kreća. Dodatni problem je što Ministarstvo pravosuđa dodijeljeni iznos isplaćuje tek sredinom godine.
- U prvoj polovici godine uopće nisu regulirana financijska sredstva za besplatnu pravnu pomoć koja je građanima osigurana zakonom. Da bi neka udruga civilnog društva pružala kvalitetnu besplatnu pravnu pomoć mora imati kvalificirane pravnike s položenim pravosudnim ili državnim stručnim ispitom. U stručno potkapacitiranoj sredini kao što je naša, skoro je nemoguće naći pravnika koji će raditi pod ovakvim uvjetima. Iznos od 95.000 kuna nije čak dovoljan ni za plaću pravnika s navedenim kvalifikacijama. Kako tek funkcioniraju udruge koje dobivaju minimum dodijeljenih financijskih sredstava od 45.000 kn - ističe Kreća. Napominje da pravni savjetnik mora imati potporu administratora, osigurana sredstva za poštarinu i uredski materijal.
- Pravna lica koja pružaju besplatnu pomoć moraju biti prisutna i na terenu jer rade sa skupinama koje žive u mjestima dislociranim od urbanih središta. Trebamo li reći koliko to sve košta? - ističe. Dodaje da PGP u prvih šest mjeseci pruža besplatnu pravnu pomoć, te da se za financiranje putem natječaja snalaze kroz rad na drugim projektima.
- Međutim, i u drugoj polovici godine ta je pravna pomoć ograničena. Besplatna pravna pomoć ne obuhvaća odvjetničke usluge zastupanja na sudu što se svrstava u sekundarnu pravnu zaštitu. Putem drugih projekata imamo suradnju s odvjetnicom u Sisku koja pruža sekundarnu pravnu pomoć kada je ona neophodna. Pravna borba na sudu je skup proces za građane, pogotovo za naše stranke – objašnjava. Dodaje da je ovako postavljen sustav potpuno neadekvatan za korisnike i pružatelje te vrste pomoći.
- Nakon potresa bio je sastavljen mobilni pravni tim, ali on se ubrzo ugasio kao i svi kontakt-telefoni osnovani za pomoć građanima. Potom je stupio na snagu Zakon o obnovi na osnovu kojeg ljudi mogu aplicirati za obnovu. No građani koji žive u kontejnerima ili oštećenim kućama uopće ne znaju kakva je situacija s njihovim predmetima i žive u apsolutnoj neizvjesnosti. To je neprihvatljivo - poručuje Kreća. Podsjeća da je u Petrinji 2021. pokrenuta inicijativa Koordinacije humanitaraca za Sisačko-moslavačku županiju za osiguravanje dodatnih sredstava udrugama koje pružaju besplatnu pravnu pomoć vezanu za posljedice potresa. Ali po njenim riječima, Ministarstvo pravosuđa nije pokazalo sluha za takvu inicijativu. Zakonom o besplatnoj pravnoj pomoći određeno je da jedinice lokalne i regionalne samouprave mogu financirati besplatnu pravnu pomoć na svom području. No to se u praksi ne dešava.
- Godinama pokušavamo pokrenuti temu da županije, gradovi i općine financiraju taj značajan vid pravne pomoći koja mora biti dostupna svim građanima, ali bezuspješno. Pokušavali smo tražiti da se u zakonu propiše obavezno financiranje besplatne pravne pomoći na regionalnoj i lokalnoj razini. Međutim, efekta nema – tvrdi. Dodaje da su prethodnih godina zatvorene mnoge udruge koje su bile registrirane za pružanje besplatne pravne pomoći.
- Nitko ne može izvoditi pravnu pomoć na pola godine i to s vrlo ograničenim sredstvima. Neadekvatnim reguliranjem ove problematike otvoren je put gašenja nečega što je zakonom osigurano, ali bez osigurane financijske podrške - zaključuje Kreća.
Zašto u prošloj godini nije financijski jače pomognuta besplatna pravna pomoć na potresom pogođenom području, te da li bi se ove godine, s obzirom na posljedice potresa i podnošenje zahtjeva za obnovom, mogla očekivati veća sredstva, pitali smo i samo Ministarstvo pravosuđa, ali odgovor na naš upit nije stigao do zaključenja broja.
