Povodom tridesete obljetnice od zločina koji su se dogodili nad mještanima Voćina i okolnih sela, Hrvatima i Srbima, u razmaku od samo nekoliko dana, tokom prosinca 1991. godine, Srpsko narodno vijeće (SNV), u suradnji s lokalnim Vijećem srpske nacionalne manjine Virovitičko-podravske županije, organizira u subotu, 18. prosinca 2021., komemoraciju u Voćinu, nedaleko od Slatine.
Program počinje u 8.30 sati, kod spomen obilježja hrvatskim žrtvama, u središtu Voćina, gdje će vijence položiti delegacija u sastavu Milorad Pupovac, predsjednik SNV-a, Veran Matić, specijalni izaslanik predsjednika Srbije za rješavanje pitanja nestalih s Republikom Hrvatskom, Igor Pavković, zamjenik virovitičko-podravskog župana i Milena Lazić, ispred Vijeće srpske nacionalne manjine Virovitičko-podravske županije.
Program se nastavlja liturgijom u pravoslavnoj crkvi, s početkom u 9 sati, nakon čega slijedi posvećenje spomen krsta, pored crkve, srpskim žrtvama 1991., kao i nastavak komemoracije uz obraćanje Milorada Pupovca, Verana Matića i Igora Pavkovića.
Uz mještane Voćina i okolnih sela i pripadnike/ce manjinskih srpskih vijeća, na komemoraciji će sudjelovati i aktivisti Centra za nenasilnu akciju (CNA) iz Beograda i Sarajeva, koji u zajedništvu sa SNV-om već godinama aktivno doprinose procesima pomirenja u regiji.
Slavonsko naselje Voćin na obroncima Papuka bilo je u decembru 1991. mjesto dvaju strašnih masakara nad civilima. U ovom višestoljetno multietničkom mjestu i okolici te 1991. oko dvije trećine stanovnika bilo je srpske nacionalnosti, dok su otprilike trećinu činili Hrvati. Na ljeto te godine kontrolu nad mjestom i okolicom preuzele su srpske paravojne jedinice, a od septembra bilo je pod kontrolom dobrovoljačkih jedinica iz Srbije. Među njima osobito se ističu “Beli orlovi”, poznati i kao “Osvetnici”, koji su bili pod komandom Dragoslava Bokana i povezane jedinice samozvanih četnika pod kontrolom Vojislava Šešelja.
Ove jedinice su u oktobru i novembru bile uključene u niz zločina nad hrvatskim stanovništvom, koji su uključivali pljačku, prisilni rad i druge oblike zlostavljanja i segregacije na temelju nacionalnosti. Više otmica i likvidacija Hrvata zabilježeno je od augusta do decembra. Najgori zločin, međutim, Bokanove i Šešeljeve jedinice počinile su prilikom povlačenja iz mjesta sredinom decembra.
Jedinice Hrvatske vojske započele su vojnu operaciju “Strijela” 28. novembra, s ciljem preuzimanja kontrole nad voćinskim krajem. Operaciju je vodila 136. brigada HV-a iz Slatine, pod zapovjedništvom Josipa Černog, a bila je dio širih operacija u Zapadnoj Slavoniji Papuk-91 i Orkan-91. Ova vojna operacija bila je povod za zbjeg većeg dijela srpskog stanovništva s područja.
Neposredno prije povlačenja, “Beli orlovi” i “šešeljevci” izvršili su tokom 12. i 13. decembra pokolj civila hrvatske nacionalnosti u samom mjestu, kao i okolnim selima. Preko četrdeset civila, od kojih su većina bili žene i starci, smaknuto je vatrenim oružjem u Voćinu i selima Krasković, Hum, Bokane i Miokovićevo. U istom periodu uništen je i velik broj kuća u vlasništvu Hrvata, kao i mjesna katolička crkva.
Nakon ulaska Hrvatske vojske u mjesto Voćin, kao i okolna sela Sekulinci, Gornji Meljani, Đuričići, Bokane, Hum i Macute 13. decembra, ubijeno je više od 25 civila srpske nacionalnosti koji se nisu mogli ili željeli evakuirati. Ubojstva civila nastavila su se i narednih nekoliko dana, a miniran je i pravoslavni hram u Voćinu. Većina žrtava bila je starija od šezdeset godina.
Ni za jedan od masakara nije utvrđen konačni broj žrtava, niti su pronađena sva tijela, pa se dio vodi kao nestale osobe. Zločin nad Hrvatima bio je dio optužnice na Haškom sudu protiv Vojislava Šešelja i Slobodana Miloševića, ali nijedno od ovih suđenja nije privedeno kraju. Na zagrebačkom Općinskom sudu od 2018. traje proces protiv 29 optuženika za zločin nad Hrvatima, od kojih su svi nedostupni pravosuđu. Ni za jedno ubojstvo civila srpske nacionalnosti nije pokrenut proces ni na jednom sudu.
