Iako su na raspolaganju imali manje od dva dana, ekipa 13. izdanja Festivala tolerancije – Židovskog filmskog festivala uspješno je preselila manifestaciju iz naprasno zatvorenog kina Europa u Studentski centar, tako da je otvorenje 7. aprila navečer, u gotovo ispunjenoj dvorani, proteklo bez problema.
Prisutnima, među kojima je bio i osnivač festivala Branko Lustig koji je dočekan velikim aplauzom, obratili su se direktorica festivala Nataša Popović i producent Hrvoje Pukšec.
- Iako smo u 24 sata bili prisiljeni mijenjati glavnu kino dvoranu nijedan film nije skinut s programa. Uz pomoć Grada Zagreba, kina SC, Tuškanac i Kinoteke će se i realizirati, pa će publika uistinu ove godine uživati u pravim stvarima - rekla je direktorica Nataša Popović.
- Sve ovo ne bismo uspjeli da trinaest godina nisam učila od najboljeg, a to je Branko Lustig. Sretna sam što uz sebe imam tim koji je u 14 sati uspio prilagoditi programe i preseliti kompletan festival na nove lokacije, iako se to činilo nemoguće - rekla je.
Kvaliteta je i ovaj put bila prvi kriterij u odabiru filmova, rekao je Pukšec i najavio da će ovogodišnje izdanje festivala u kinima Studentski centar, Kinoteka i Tuškanac ponuditi 80-ak kvalitetnih filmova, pet okruglih stolova, dvije izložbe, jutra edukacije i druge manifestacije.
- Festival tolerancije je angažirani filmski festival s jasnom misijom, a njegov programski fokus je i ove godine rad na boljem i tolerantnijem društvu - rekao je zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, ističući da se radi o dragocjenoj kulturnoj manifestaciji koja osvješćuje najvažnije teme modernog društva - poštivanje i slavljenje različitosti, kao i temeljne principe jednakosti, slobode, pravde i bratstva.
U svom govoru se obrušio i na upravu Kina Europa koja je u znak protesta zbog najavljenog izbacivanja iz prostora na nekoliko dana obustavila projekcije filmova zbog čega se Festival tolerancije morao premjestiti.
- U SC-u nema šank-linije koja je bila sinoć u Varšavskoj - rekao je i dodao da oni koji pljuju po gradskim institucijama i gradonačelniku govore najviše o sebi.
Nakon govora slijedila je projekcija filma 'Vukodlak' poljskoga režisera Adriana Paneka, priča o grupi djece oslobođene iz konclogora koja završavaju u šumskom dvorcu gdje ih očekuju novi užasi.
- Najstrašnije je kada su djeca žrtve rata. Zato i danas, i mi u Poljskoj, i vi u Hrvatskoj, trebamo sustavno otvarati te teme. Drago mi je što upravo temom stradanja djece započinje ovaj festival - rekao je Panek nakon projekcije.
Svečanosti otvorenja prisustvovali su izraelski ambasador u Hrvatskoj Ilan Mor, izaslanica predsjednice Renata Urlić Margaretić i ministrice kulture Krešmir Partl, saborski zastupnici, diplomatski kor i brojne javne ličnosti.
Podsjetimo, na rasporedu su brojni kvalitetni i nagrađeni filmovi. Film 'Vječna zima' istinita je priča o ženi koja nakon sovjetskog zauzimanja Mađarske 1945. godine doživi neočekivanu romansu u sovjetskom radnom logoru. 'Preodgoj Cameron Post', nagrađen na Sundance Festivalu, priča je o djevojci zatečenoj u lezbijskom seksualnom odnosu, zbog čega je upućena na tretman preodgoja homoseksualaca. Problemom ženske seksualnosti bavi se dokumentarni 'Ženski užitak' koji prikazuje borbu pet žena za uravnoteženi odnos među spolovima, između ostalog i kroz slučaj silovanja časnih sestara.
Film 'Angelo' govori o bivšem robu iz Afrike koji postaje crna maskota bečke aristokracije u 18. vijeku. Slovenski film 'Izbrisana' je o oduzimanju prava državljana neslovenskog porijekla iz 90-ih. Judita Franković glumi 'izbrisanu' koja je prisiljena boriti se za svoje dijete, a za ovu ulogu dobila je nagradu za najbolju glumicu na Festivalu slovenskog filma.
Ove godine kreće program 'Mali koraci' namijenjen djeci u okviru kojeg se prikazuje norveški film 'Psihokrava' o 15-godišnjoj razrednoj autsajderici.
Na predavanjima Masterclass tolerancije domaći autori pred publikom i kamerama govore o nastanku svojih filmova. Nebojša Slijepčević govorit će o svom filmu 'Srbenka', a Bobo Jelčić o filmu 'Obrana i zaštita'.
Festival prate i izložbe. Fotografsku izložbu 'Oni/The', pod pokroviteljstvom UNHCR-a Hrvatska i u suradnji s Isusovačkom službom za izbjeglice, čine instalacije s portretima četvero izbjeglica koji trenutačno žive u Hrvatskoj i fotografskim potpisima Ane Opalić, Mare Milin, Stanka Hercega i Ivana Posavca.
Izložba reprodukcije murala pronađenih u Poljskoj o prošlosti tamošnjih Židova pod nazivom 'Kao da ih nema: oživljavanje sjećanja na poljske Židove' postavljena je do 17. travnja ispred Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu u suradnji s POLIN-om - Muzejom povijesti poljskih Židova iz Varšave i Institutom Adam Mickiewicz.
Na okruglom stolu o temi odnosa prema Jasenovcu govorit će Ivo Goldstein, Goran Hutinec, Nataša Mataušić i Lordan Zafranović, a na programu su i brojni muzički programi i radionice.
