Projekcijom filma ‘Izbrisana’ Mihe Mazzinija u subotu je zatvoreno 13. izdanje Festival tolerancije tokom kojeg je prikazano 78 igranih, dokumentarnih i dječjih filmova, a održani su i brojni popratni programi.
Ove godine naglasak festivala bio je na važnosti prihvaćanja i poštivanja različitosti, kao i na temeljnim načelima jednakosti i pravednosti, pri čemu su značajno bile zastupljene ‘ženske’ teme, a žene su bile i glavne junakinje brojnih filmova.
Iako je početak festivala protekao u naprasnom preseljenju iz kina Europa u Studentski centar, direktorica festivala Nataša Popović u izjavi za Novosti izrazila je zadovoljstvo ovogodišnjim izdanjem.
- Najbitnija nam je publika, sve ostalo je sporedna priča. Žao nam je da se uz loše vrijeme desila i blokada Savske ceste zbog posjeta kineske delegacije Zagrebu, pa je SC bio slabije posjećen od očekivanog - rekla je Popović.
Naglasila je uspjeh ‘Tolerance talka’ (Razgovor o toleranciji) u kojem se pokušavaju detektirati društvene teme kako bi se pokrenule emocije i promišljanje, ističući i reakcije na izložbe u okviru festivala.
- Zapravo, nema programa za koji smo dobili lošu kritiku - rekla nam je Nataša Popovć i istaknula velik interes zagrebačkih škola za program ‘Edukacijska jutra’, uz žaljenje što nije bilo popunjeno svih 1.000 mjesta koliki je kapacitet dvorane SC-a.
- Ipak, na prvom jutru imali smo 650 učenika, a na drugom i sto kadeta iz Policijske akademije - kazala je Popović.
Pozitivnim je ocijenila i dolazak srednjoškolaca na jasenovačku komemoraciju u organizaciji predstavnika naroda žrtava i antifašista.
- Mislim da je to ključno, pogotovo u edukativnom dijelu. Nažalost, u kurikularnom sustavu nije definirano tko i kako uči djecu o holokaustu i Drugom svjetskom ratu - zaključila je Popović.
Producent Hrvoje Pukšec jedan je od onih koji su za ovogodišnje izdanje Festivala tolerancije birali filmove.
- Kako je ovo poseban festival uz jasnu viziju što u kojem od tri kina želimo prikazati, mislim da su neki filmovi zaslužili bolju posjećenost. Nadam se da smo otkrili neke filmove publici koja neće moći vidjeti preko 90 posto prikazanih naslova. Kad smo pravili program, od 78 filmova samo dva su imali distributera - rekao je Pukšec.
Razgovarali smo i s Mihom Mazzinijem, scenaristom i režiserom filma ‘Izbrisana’, u kojem Judita Franković Brdar tumači ulogu žene koja cijeli svoj život živi u Sloveniji, ali zbog neslovenskog porijekla početkom 1990-ih gubi sva prava i bori se za svoju bebu.
- Snimanje filma trajalo je deset godina zbog problema oko sredstava - rekao nam je Mazzini.
- Nakon 4-5 godina odustao sam i od scenarija napravio knjigu, ali su sredstva na kraju nađena i film je snimljen. Iako u Sloveniji igra u redovnoj distribuciji, tamo nije bilo političko-medijskih reakcija na njega. U filmu je navedena brojka od oko 26.000 ‘izbrisanih’, što je blizu minimuma, dok se neke procjene kreću i do 60.000 ljudi koji su brisani iz evidencija i izgubili sva prava. Zapravo, točan broj nitko ne zna - rekao nam je režiser ‘Izbrisane’.
- Tragično je da glavna junakinja filma Ana Jovanović, rođena u Kragujevcu, čiji je otac bio vojno lice, sebe smatra Slovenkom jer je u toj zemlji provela cijeli život, studirala je i radila, ali to nije bilo važno vlastima - rekao je Mazzini, ističući da se društva bivše Jugoslavije trebaju suočiti s prošlošću 1990-ih.
- To je kao kad u nekoj familiji postoje porodične tajne koje svi znaju, a nitko ih ne govori. Tajenje loše utječe na ljude - zaključio je Mazzini.
