Povjesničari koji godinama upozoravaju na negiranje i umanjivanje holokausta u Hrvatskoj odbili su sudjelovati na tribini zagrebačkog Festivala tolerancije i židovskog filma, nakon što su im organizatori otkrili da su na razgovor pozvali i revizionista Josipa Jurčevića, koji sustavno relativizira ustaške zločine i umanjuje broj ubijenih u Jasenovcu. Hrvoje Klasić i Goran Hutinec sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta takvu su ideju rezolutno odbacili, smatrajući da je nedopustivo pojedincima poput Jurčevića davati prostor u ovakvim diskusijama.
Organizatori, predvođeni poznatim filmašem Brankom Lustigom, nisu prihvatili njihove sugestije, pravdajući se posebnim povodom za takav koncept. Na ovogodišnjem Festivalu židovskog filma bit će naime prikazan i film ‘Poricanje’ o poznatom sudskom postupku protiv povjesničarke Deborah E. Lipstadt koju je poricatelj holokausta David Irving optužio za klevetu jer ga je nazvala upravo – poricateljem holokausta.
Hrvoje Klasić za ‘Novosti’ kaže da mu ni u ovom kontekstu nije jasno kakvu vrijednost u javnoj raspravi nude oni koji negiraju holokaust i genocid, pogotovo na festivalu koji ima zadaću širenja istine o holokaustu. Smatra da se svaka polemika mora temeljiti na dokazima, a ne na falsificiranju povijesti. Podsjeća da Jurčević godinama javno zagovara tezu o lažnom jasenovačkom mitu, član je društva koje govori da je ustaški logor Jasenovac bio radni i da su tamo uglavnom po kazni odvođeni ‘djelatni protivnici NDH’, a među njima samo ‘skupina Židova’, koji su na taj način navodno spašeni od deportacija u Njemačku. Zbog toga je organizatorima odgovorio ne bi trebali davati medijski i javni prostor ovakvim stavovima.
- Unatoč mojim argumentima, organizator se odlučio ipak pozvati Jurčevića. U međuvremenu sam saznao, što mi je kasnije od organizatora i potvrđeno, da se razmatralo čak pozivanje Velimira Bujanca i Željka Glasnovića da sudjeluju u razgovoru - kaže Klasić, dodajući da ga je šokiralo obrazloženje organizatora prema kojem će publika, kada čuje stavove revizionista, shvatiti da se radi o lažima.
- Kada bi velikom dijelu građana Hrvatske bili važni argumenti, onda ne bi Mile Budak kao potpisnik rasnih zakona već dvadesetak godina imao ulice sa svojim imenom, ne bi ustaški vojni zapovjednici dobivali spomenike, a ‘Za dom’ se bez ijednog jedinog dokaza i dalje nazivao starim hrvatskim pozdravom - veli Klasić, koji je kao povjesničar svjestan da postoje brojne teme o kojima su poželjne dvije ili više interpretacija, ali holokaust to nije.
Slično rezonira i Hutinec, naglašavajući da se upravo protagonistica filma, Deborah E. Lipstadt, cijelu karijeru borila protiv toga da se negatore holokausta uključuje u akademsku raspravu, smatrajući da im se tako daje legitimitet.
- Minimalni standard za sudjelovanje u takvoj raspravi trebao bi biti da se sudionici pridržavaju određenih normi, među kojima je izbjegavanje negiranja holokausta u cijelosti ili nekim aspektima. Jurčević se u tom kontekstu odavno razgolitio i tu nema rasprave. Utoliko se na neki način obezvređuje rad same Lipstadt - govori Hutinec, kojemu se nakon primjedbi na sastav sudionika rasprave više nisu javljali iz organizacije Festivala, kao ni Klasiću.
Organizatori su šturi bili i u odgovoru ‘Novostima’ koji smo dobili u ponedjeljak 10. travnja, naglašavajući tek da ovim panelom otvaraju veliku i važnu temu negiranja holokausta. ‘Smatramo manje važnim koji su panelisti bili razmatrani za sudjelovanje’, poručili su, dodajući da ne prihvaćaju ‘pokušaj insinuacije da preživjeli holokausta Branko Lustig stoji uz ideju koja negira holokaust’, iako takvo nešto nitko nije insinuirao.
Međutim, nakon našeg upita organizatori su u srijedu, 13. travnja, medijima poslali obavijest u kojoj navode da se diskusija otkazuje. Kako se navodi u priopćenju, ‘zaključili da Republika Hrvatska još uvijek nije demokratski dovoljno zrela za ovakav vid javne diskusije.’
