Na filmovima, izložbama i muzičkim nastupima bogatom 15. Festivalu tolerancije, koji se od 1. do 10. jula održava na jezeru Bundek, u ponedjeljak navečer nastupio je i zbor Domaćigosti pod vodstvom Jovane Lukić. Zbor koji njeguje tradicionalne i moderne pjesme s područja jugoistočne Evrope i prednje Azije s aktivisti(ca)ma iz Zagreba s jedne te imigrantima i tražiocima azila s druge strane. Ovaj put zbor se predstavio s 12 pjesama, dijelom s područja BiH, Hrvatske i Srbije, dijelom afganistanskih, armenskih i gruzijskih pjesama koje su naučili od svojih kolega koji su u međuvremenu okušali sreću u drugim zemljama Unije, a našle su se tu i pjesme EKV-a i muzika iz TV serije "Bolji život", što je izazvalo veselje među predratnim kadrovima u publici kojima su i EKV i "Bolji život" ostali u dobrom sjećanju. Nije izostala ni pjesma "Aj, ruse kose, curo imaš" koju pjeva i svojata najmanje deset nacija, od Turaka i Arapa do Bugara, Hrvata i Srba, a čija se melodija kao refren pjesme "Rasputin" našla i na repertoaru grupe "Boney M".
- Ovaj zbor postoji kako bi simbolički omogućili gostima, odnosno izbjeglicama koji su u Hrvatskoj zatražili azil, da postanu domaći, odnosno da se integriraju u društvo, a sve to kroz stapanje i razmjenu muzičkih kultura i tradicija - rekla je Jovana.
Članice zbor izrazile su zadovoljstvo što im je omogućen duži nastup jer obično otpjevaju četiri ili pet pjesama, a pale su i pohvale na račun ozvučenja. Sve to dalo je razloga za aplauz publike.
Zadovoljstvo nastupom nije skrivala ni direktorica festivala Nataša Popović koja je u izjavi za Novosti naglasila da je i taj koncert, i onim tko pjeva i onim što se pjeva, dao svoj doprinos idejama tolerancije, multikulturalnosti i ljudskih prava.
- Dosadašnji tok festivala, usmjerenog prema manjinama i ljudskim pravima, vrlo je uspješan. Naravno, nit vodilja i ovogodišnjeg izdanja je očuvanje sjećanja na Holokaust i ljudska prava. Ove godine smo pojačali glazbeni program, jer je ideja bila da kroz glazbu iskomuniciramo ljudska prava o čemu svjedoči i izbor glazbenika. S druge strane, nastojali smo privući što više ljudi na filmove, što se pokazalo kao dobra formula, koncerti su puni, a filmovi su jako dobro posjećeni. Jako smo zadovoljni, posebno reakcijama publike - rekla je Popović.
Izrazila je očekivanje da će festival doprinijeti porastu tolerancije u društvu.
- Da to ne smatramo, ne bi ga ni radili. Dobro da se ljudi, makar sličnih mišljenja, okupljaju i upoznaju jer jedino zajedno možemo napraviti promjene, pogotovo što danas svjedočimo napadima na sudionike ovogodišnjeg Zagreb Pridea, prvi puta nakon skoro deset godina.
Naglasila je i podršku inicijativi konačne zabrane ustaškog znakovlja i pozdrava.
– Mi na tome svojim aktivnostima godinama radimo i na to smo fokusirani. Takve se stvari moraju zabraniti, osuditi i sankcionirati, ali najvažnija je edukacija kako ne bi dobivali mlade ljude koji ne znaju što znači taj pozdrav. Ili još gore, znaju pa ga koriste kao izraz revolta, tako da ulazi u mainstream. Godinama govorimo kako se zapušta edukacija i sada se vidi što dobivamo kao rezultat - rekla je Popović.
Kao najupečatljivije navela je norveški film "Izdani" o iskustvima židovske porodice iz Norveške koja s ostalima završava u Aušvicu, ali i svjetsku premijeru filma "Skriveno djetinjstvo: Vesnina priča", priču o majci i kćerki, Evi i Vesni Domany koje su jedine od njihove šire porodice preživjele teror ustaškoga režima i Nezavisne Države Hrvatske. U vrijeme formiranja NDH Eva je imala 21 godinu, a Vesnu je rodila nekoliko sedmica kasnije, rekla je i naglasila da se od 51 filma, koliko ih se prikazuje na festivalu, njih 45 prvi put prikazuje u Hrvatskoj. Kao novost navala je i da se osim u amfiteatru na jezeru brojni filmovi odvijaju i u šumi u okviru parka. Ulasci na sva događanja su slobodni.
